Decembar je stigao, a s njim i tradicija ranog pripremanja praznika. Na ovim prostorima, vreme pred kraj godine nije samo za planiranje jelovnika i poklona već i za sumiranje svega što smo prošli – uključujući dijete koje su nas mučile, hranile i činile ponosnim (ili gladnim).

Naravno, već možete naći tekstove „vidovitih“ novinara koji unapred znaju koje će dijete obeležiti 2025. Na žalost, mi nismo toliko vidoviti – a i da jesmo, tu bismo „vidovitost“ sigurno iskoristili za igre na sreću, čisto malo da popravimo kućni budžet.

Do tada, bacimo pogled na osam dijeta koje su obeležile ovu godinu i koje ćemo možda pamtiti, a možda i rado zaboraviti.

1. Mediteranska dijeta

Mediteranska dijeta ostala je simbol zdravog života. Fokus na maslinovom ulju, ribi i povrću zvuči kao bajka – dok ne pokušate da svakog dana spremate morske plodove u unutrašnjosti Srbije.

Zašto je popularna?

  • Pristupačnost (barem u teoriji).
  • Mogućnost da zamislite kako živite u sunčanoj Italiji dok zapravo perete sudove.

Opaska autorke: Zdrava je, ukusna i… skupa. Jer domaće maslinovo ulje ipak ne postoji.

2. Keto dijeta

Keto je i dalje bila zvezda među dijetama za brzo mršavljenje. Obilje masti, minimalno ugljenih hidrata – i nikad kraja želji za testeninom.

Za koga je idealna?

  • Ljude sa samokontrolom čelične volje.
  • One kojima hleb nije „osnovna hrana“.

Opaska autorke: Blendirani karfiol kao zamena za pire krompir? Ma, sjajno. A sada idem da pravim „hleb“ od badema!

3. Intermittent fasting (Povremeni post)

Post je ove godine ponovo bio hit, jer preskočiti doručak je očigledno postalo sinonim za zdrav život. U teoriji zvuči jednostavno – jedite samo osam sati dnevno. U praksi, jedite sve što vam padne šaka kad istekne post.

Zašto ga ljudi vole?

  • Nema komplikovanih pravila.
  • Izgleda kul kad kažete da „postite“ (iako to nije religijski post).

Opaska autorke: Preskačete doručak, ali u ponoć jedete grickalice? Savršeno „zdrav“ balans!

4. DASH dijeta

DASH dijeta, osmišljena da smanji krvni pritisak, privukla je pažnju onih koji žele zdravlje na tanjiru. Glavni fokus je na smanjenju soli i povećanju unosa povrća.

Zašto je popularna?

  • Dokazano smanjuje rizik od hipertenzije.
  • Ne zahteva egzotične namirnice.

Opaska autorke: Ako smatrate da so nije važna u vašem životu, ovo je prava dijeta za vas. Ako ste normalni – srećno sa navikavanjem na ukus kartona.

5. Fleksiterijanska dijeta

Fleksiterijanska dijeta je idealna za sve koji žele da budu „polu-vegetarijanci“. Ukratko, jedete šta hoćete, ali se povremeno ponašate kao vegetarijanac zbog prigovora savesti.

Zašto je omiljena?

  • Nudi fleksibilnost bez strogih pravila.
  • Dozvoljava meso, ali u „manjim dozama“.

Opaska autorke: Ako je vaše shvatanje fleksibilnosti „danas ćufte, sutra tofu“, dobrodošli u Flexitarian klub!

6. Karnivor dijeta

Karnivor dijeta je bila raj za ljubitelje mesa. Samo meso, jaja i eventualno mast. Povrće? Zaboravite!

Za koga je idealna?

  • Ljude kojima povrće izaziva alergiju – na ideju da ga jedu.
  • One koji vole jednostavne, ali monotone obroke.

Opaska autorke: Jedina stvar koju „žvaćete“ na ovoj dijeti je meso. A gde su vlakna? Pa… u papiru u kome je bilo zamotano meso…

7. Dijeta zasnovana na biljnoj ishrani

Biljni proteini i 2024. godine privlačili su ljubitelje zdravlja i održivosti. Pasulj, tofu i leblebije činili su osnovu ove dijete.

Zašto je popularna?

  • Veganska filozofija bez strogog odbacivanja hrane.
  • Doprinosi planeti – barem u teoriji.

Opaska autorke: U redu, jedete biljke. Ali, molimo, prestanite da nas ubeđujete da sojin burger ima ukus prave pljeskavice.

8. InDiS dijeta (Integrativni Dijetni Sistem)

InDiS dijeta, skraćenica za Integrativni Dijetni Sistem (dok izgovorite pun naziv, već ste potrošili 3 kalorije), obeležila je ovu godinu kao lokalni favorit. Zasniva se na balansu između nutrijenata i porcija, uz fokus na zdravlje i postepeni gubitak kilograma.

Zašto je bila popularna?

  • Prilagođena lokalnoj kuhinji.
  • Garantuje zdravlje i vitkost.

Opaska autorke: Ova dijeta obećava zdravlje i manju kilažu. Problem? Da, veoma je uspešna, ali posle nje osećate neku prazninu, jer vam nedostaje stara briga o kilogramima. Rešenje? Zaljubite se – makar i nesrećno. To je još Ana Karenjina pokazala da „radi“. (Naravno, voz nije deo ovog saveta. Pročitajte knjigu ako ne razumete!)

Zaključak

Dijete 2024. godine bile su šarolike, ponekad inspirativne, ponekad frustrirajuće. Dok jedni maštaju o jelima iz Mediteranske dijete, drugi blendaju karfiol i hrane se isključivo mesom. Ipak, uz sve ove varijacije, jedno je jasno – svi tragamo za zdravljem i boljom verzijom sebe.

Šta nas čeka u 2025. godini? To ne znamo, ali jedva čekamo da saznamo! Možda će sledeće godine neko osmisliti dijetu koja spaja sve prednosti ovih režima – i konačno dozvoljava hleb!

 

Tekst priredila i komentarisala

Tina Lilak
Dipl. nutricionista, borac protiv tuđih
(ali i svojih) kilograma.