Posle više članaka o neophodnosti pijenja bar 2 litre vode na dan, pa kalkulatora za izračunavenje koliko je vode potrebno na dan evo i kritičkih razmišljanja pojedinih istraživača kojima se cela priča pre svega čini – naduvanom. Navode da su današnje preporuke o količini potrebne vode nastale greškom a da najveću korist imaju proizvođači flaširane vode (u isto i najveći zagovornici ove preporuke) koji bi da nas sve vide kako kao bebe vučemo flašice sa sobom i svakih desetak minuta potežemo po nekoliko gutljaja. Dakle evo kako razmišljaju i koje dokaze nude „vodoskeptici“:

Opšte prihvaćeno pravilo je da treba piti najmanje osam čaša vode dnevno. Ili u najmanju ruku, ljudi misle da je to opšte prihvaćeno pravilo. Hans Valtin je u pregledu objavljenom u Američkom žurnalu za fiziologiju, izjavio da ne postoje dokazi koji bi pokrivali popularnu preporuku da treba piti osam čaša vode dnevno.

Kako je nastao taj mit o 8 čaša vode na dan?

Doktor Valtin se vraća u prošlost i navodi da se ova preporuka prvi put pojavila 1945. godine kada je bord za ishranu Nacionalnog istraživačkog saveta preporučio 1 mililitar vode za svaku kaloriju hrane što bi otprilike iznosilo od 1.8 l do 2.3 l dnevno. U sledećeoj rečenici je pisalo „Većinu te količine sadrži pripremljena hrana koju unosimo“. Ali, izgleda da je ta rečenica izostavljena tako da je preporuka pogrešno interpretirana kao merilo za dnevni unos vode. Iznanadiće vas činjenice o tome da neke namirnice sadrže visok nivo vode. Dole je data lista sa podacima o količini vode u nekim popularnim namirnicama:

  • jabuke: 85
  • Kajsije: 85
  • Klice: 92
  • Kuvana piletina: 71
  • Sirovi krastavac: 96
  • Plavi patlidžan, raw: 92
  • Grožđe: 82
  • Zelena salata: 96
  • Narandže: 86
  • Breskve, sveže: 90
  • Paprike, zelene: 94
  • Krompir, svež: 85
  • Jagode sveže: 90
  • Ćuretina, pečena: 62
  • Lubenica: 93

(Količina vode u mililitrima na 100 grama namirnica)

Pića koja sadrže kofein kao i sva ostala pića treba da budu uračunata u dnevni unos vode. U Nebraski je sprovedeno istraživanje na 18 odraslih muških osoba o uticaju napitaka sa kofeinom na hidraciju tela.

U četiri različite situacije, ispitanici su uzimali vodu ili vodu i različite kombinacije napitaka. Napitci su bili gazirani, kalorični, ili su sadržali kofein ili su bili nekalorična koka-kola i kafa. Telesna težina, urin i analize krvi su praćene pre i posle svakog konzumiranja.

Rezultati su bili sledeći: nije bilo promene telesne težine, urina niti promena u analizama krvi za različite napitke. Studija je pokazala da nema značajnih razlika u uticaju različitih kombinacija pića na hidraciju tela kod odraslih muškaraca. Rezultati ove studije ne podržavaju stav da se unos napitaka koji sadrže kofein ne računa u dnevni unos tečnosti. Svrha studije je bila da se pokaže da li kofein utiča na dehidraciju kod zdravih ljudi koji unose normalnu količinu tečnosti u organizam – a pokazalo se da ne utiče. Izgleda da veliki broj ljudi veruje u mit da kofein uzrokuje dehidraciju verovatno zato što je ovo „opšte poznata“ činjenica koja se ne proverava već nanovo i nanovo ponavlja.

Naravno, stoji da je u određenim okolnostima potreban značajan unos vode, najmanje 8 čaša dnevno: za prevenciju kamena u bubrezima, prilikom vežbanja ili napornog fizičkog rada i sl.

Zaključak

Većina ljudi konzumira dovoljno vode, u nekim slučajevima i više nego dovoljno. U nekim slučajevima prekomerno unošenje vode može biti štetno. Intoksikacija vodom može biti po život opasno stanje i može se javiti u slučaju da neko preterano pije vodu i kao rezultat se može javiti mentalna konfuzija i na kraju smrt.

Univerzalni savet bi bio – pijte kada ste žedni a ne zato što verujete da vam je to potrebno.