Hrono ishrana ili hrono dijeta (mada autori ne vole ovaj drugi naziv) je veoma popularna na našim prostorima i svakoga dana privlači sve više onih koji se bore sa težinom ali i određenim zdravstvenim tegobama. Prvo pitanje koje postavljaju kada se susretnu sa činjenicom da postoje DVA pravca u hroni ishrani je: u čemu je razlika? Zato: Hrono ishrana razlike i sličnosti u programima – postaje polazna tačka za sve one koji počinju sa ovim načinom ishrane ali i da pojasne razlike onima koji već praktikuju jedan od njih. Ukoliko se odlučite za „lokalnu“ varijantu onda će vam tekst Hrono ishrana za početnike biti od velike koristi.

Hrono ishrana razlike i sličnosti

Dr Alen Delabo je tvorac hrono ishrane. Prve postulate hrono ishrane je postavio pre 30 godina i autor je više od deset knjiga, koje objašnjavaju faze hrono ishrane i one koje se bave lečenjem metaboličkih poremećaja. Njegova knjiga “Hrono ishrana na francuski način” upravo objašnjava osnovne postulate hrono ishrane kao i značaj prihvatanja ovog programa ishrane kao načinom života ali nikako kao dijetom ili brzim načinom mršavljenja.

Program hrono ishrane dr Gifing je patentirani program koji je osmislila dr Ana Gifing 2003. godine. Radi se o individualnom pristupu koji dovodi u optimalnu ravnotežu fiziološke procese u organizmu, sprečava oboljevanje kod ljudi i leči postojeće metaboličke poremećaje.

Osnovni postulati hrono ishrane: dr Alen Delabo

  1. Dan se započinje čašom vode ili biljnog čaja
  2. Jedan hrono dan čine tri glavna obroka i jedna popodnevna užina
  3. Doručak treba da sadrži pre svega masti životinjskog porekla (stari sir), pa protein (pečenicu, slaninu, jaja) i složene ugljene hidrate (hleb bez aditiva i bez šećera). Osnovna namirnica u doručku je stari sir, koja može da se povećava u onoj meri koliki apetit imate. Prilog je hleb (složeni ugljeni hidrat) koji ne bi trebalo da se povećava.
  4. Ručak treba da bude dobra dopuna doručku i da se sastoji od sporovarljivog proteina- koji predstavlja glavnu namirnicu u obroku, koju možete da povećavate (npr. Meso) i skrobastog povrća (grašak, pasulj, boraniju) kao priloga, prilikom čega povrće ne treba da preovlađuje i dodatka tipa sosa (koji čini jelo ukusnijim-ali on nije obavezan)
  5. Užina je svakodnevna i preporučuje se u popodnevnim časovima i treba da se sastoji pre svega od biljnih masti iz orašastih plodova, avokada ili crne čokolade i voća (mogu sveže ceđeni sokovi ili kompoti), nije dozvoljen unos belog šećera
  6. Večera treba da bude lagana, preporučuju se laki proteini (riba, plodovi mora ili bela mesa) i isključivo neskrobno povrće (paradajz, zelena salata, paprika)
  7. Večera nije obavezan obrok.

Dodatne sugestije:

  • Satnicu obroka diktira fiziološka pojava gladi. Važno je da se glad javlja 4 do 6 sati, idealno 5 sati između obroka. Samo razmak između užine i večere može da bude kraći.
  • Hrana treba da sadrži što manje aditiva u svom sastavu i da bude što manje prerađena
  • Mleko spada u grupu zabranjenih namirnica
  • Preporučuju se mlečni potizvodi koji u svom sastavu ne sadrže laktozu, koji su prošli duži proces fermentacije (stari sirevi, mileram, puter)
  • Trans masti i biljne zamene poput margarina i biljnih pavlaka i sireva su zabranjene
  • Nema grickanja između obroka, preporučuju se voda ili biljni čajevi
  • Hrono ishranu dr Alen Delabo čine 3 faze, na putu do idealne i uravnotežene siluete tela
  • Postoje i džoker obroci (ne slobodni dani, nego obroci), koji Vam omogučuju da pojedete ono što želite

Delabo preporučuje:

“ujutru masno, u podne kompaktno, posle podne slatko, lagano uveče.”

Hrono ishrana: dr Ana Gifing

  1. Dan se započinje čašom limunade i sam program se oslanja na kiselo-baznu ravnotežu kreiranja obroka
  2. Hrono dan se sastoji od tri glavna obroka i jedne popodnevne užine
  3. Doručak treba da bude obilan i da uključuje masti, belančevine i složene ugljene hisrate. To znači da treba jesti kiselo mleko, puter, hranu koja sadrži skrob (hleb), proteine. Količine u obroku nisu ograničene. U doručku se ne meša unos jaja i mlečnih proizvoda.
  4. Ručak je obrok bogat životinjskim proteinima. Treba da bude sa manje masnoće nego za doručak, ali takođe bi trebalo da obezbedite manje količine šećera i biljnih proteina. Količina u obroku nije ograničena. Za vreme ručka ne bi trebalo mešati proteine i ugljene hidrate. jede se ili jedno ili drugo. Nije preporučljivo mešanje 2 različite vrste mesa.
  5. Užina se sastoji od voća, ili sušenog voća i crne čokolade. Takođe, mogu se jesti i kolači napravljeni od dozvoljenih namirnica. Užina treba da bude između 16 i 18 sati (prema zimskom računanju vremena) i 17 i 19 sati (prema letnjem računanju vremena)
  6. Za večeru treba jesti laku hranu: ribu, nemasno meso i malo povrća. Uveče se ne unose šećeri, masnoće i skrob, što znači da uveče nema hleba, testenina ali se mogu jesti po nekada visokoproteinske žitarice tipa kinoe ili mladog sira
  7. Večera je obavezan obrok, zabranjeno je preskakanje obroka

Dodatne sugestije:

  • Grickanja između obroka nema
  • Satnica obroka vezana je za realnu satnicu tokom dana, bez obzira na pojavu apetita. Preporučljivo je doručak bude oko 10h, ručak oko 15h, užina 16 do 18h a večera oko 20h. Važno je da razmak između glavnih obroka bude 4 do 6 sati, idealno 5 sati između obroka.
  • Hrana treba da sadrži što manje aditiva u svom sastavu i da bude što manje prerađena
  • Mleko spada u grupu zabranjenih namirnica
  • Preporučuju se mlečni potizvodi koji nisu potpuno fermentisali laktozu (mladi sirevi, kiselo mleko, zatim može da se koristi i pavlaka i puter)
  • Trans masti i biljne zamene poput margarina i biljnih pavlaka i sireva se ne preporučuju
  • Nema grickanja između obroka, ali može da se pije limunada
  • Hrono ishranu dr Ana Gifing čine 2 faze, na putu do dostizanja željene telesne težine (restrikcija i vanrestriktivni period)
  • Restrikciju karakteriše: smanjen broj namirnica koje se unose, posebno šećer, pa se i voće potpuno isključuje iz upotrebe i nema užine, za ručak se ne jedu skrobna povrća i mahunarke, a večera za vreme restrikcije podrazumeva unos samo laganih protein (samo:ribe, belog mesa ili belanaca) i zeleno (povrće zelene boje tip zelene salate, paprika ili krastavaca) ili belo povrće. Ona treba da traje minimum 28 dana ili dok se ne postigne željena kilaža.

Umesto zaključka

Uvek sam govorio da je lično iskustvo i zdrava logika najbolja stvar koju imamo i koju treba negovati i kultivisati. Zato, možda je jedan od gore spomenutih programa idealan za deo populacije, dok će za drugi predstavljati opterećenje i smetnju. I obratno.

Ono što je bitno uvek imati na umu je da je svako od nas svet za sebe, naizgled sličan, ali dovoljno različit da potraži baš ono što je potrebno njegovoj individualnosti. Zato je konsultacija sa hrono stručnjakom NEOPHODNA  – bilo za koju „struju“ da se odlučite, kao i redovno praćenje.

A ako ste primetili još neke razlike u gornjim programima – napišite komentar ispod teksta – sa kvalitetnim informacijama smo bogatiji i pametniji :).