[jaga]

Zdravlje u bojama hrane

Pažljivo birajte voće i povrće! Izgled je vezan s hranjivim sastojcima koje namirnica sadrži.

ŽUTO

Izvor snage i mladosti

Banane, limuni, breskve… Općenito, voće i povrće žute boje daje energiju
zahvaljujući ugljikohidratima koje sadrži, a prema nekima nas čuva i od starenja jer ima antioksidacijski učinak. Za to je zaslužan antioksidant
betakaroten kojeg organizam pretvara u vitamin A. Stoga se žuto voće preporučuje za brzo vraćanje energije kad smo umorni, primjerice nakon tjelesne aktivnosti ili tijekom toplih dana.
Posljednji, ali ne manje važan učinak vidljiv je na koži: žuto voće i povrće održava njezinu elastičnost i svježinu.

Limun
Kao svi agrumi, bogat je vitaminom C koji štiti od prehlade. Sadrži i limunsku kiselinu. Energetska mu je vrijednost samo 10 kalorija na 100 grama. Zbog kiselog okusa koji potiče lučenje želučane kiseline, limun se česte rabi u pripravi predjela.

Breskve
Sadrže 90 posto vode. Imaju 27 kalorija na 100 grama. Sadrže mnogo vitamina A i C, posebno u kori. Zato ih je bolje jesti neoguljene, ali tek nakon što ste ih dobro oprali.

Ananas
To ukusno voće iz Srednje Amerike ima brojne korisne učinke koji su mnogima nepoznati. Sadrži vodu, šećere (unos kalorija je 40 na 100 grama), minerale (kalcij, fosfor, željezo, kalij), vitamine A i C. Upravo ananasom na prirodan način unosimo enzim bromelin, koji potiče proizvodnju želučanih sokova, pomažući probavu. Zato se najčešće jede u sklopu većih obroka te kao desert.

Krumpir
Lako probavljiv i bez masnoća, krumpir je važan izvor vitamina C, a posebno vitamina skupine B. Sačuvat ćete ih i tijekom kuhanja ako krumpir kuhate u kori. Krumpir sadrži i minerale, među njim i kalij, pa je dobar za snižavanje krvnog tlaka. Nije idealna namirnica kad smo na dijeti, jer sadrži oko 80 kalorija na 100 grama. Može zamijeniti kruh (80 g kruha možete zamijeniti sa 300 g krumpira).

Banane
Donose 65 kalorija na 100 grama. Sadrže kalij i fosfor koji koriste tijelu kada treba vratiti mineralne soli izgubljene znojenjem tijekom tjelesne aktivnosti
Dobar je izvor magnezija i vitamina C i B6 (važan kod stresa).
Ovisno o stupnju zrelosti, banane sadrže više ili manje šećera. U nezrelima su šećeri u obliku škroba, koji voće čini teže probavljivim. Tijekom sazrijevanja škrob se pretvara u jednostavne šećere glukozu, fruktozu i saharozu, čineći bananu lakše probavljivom.

CRVENO
Stop bakterijama
Lubenice, jagode, borovnice, paprike i rotkvice zahvaljuju svoju crvenu boju antocijanima. Te tvari imaju dvije važne funkcije: potiču proizvodnju melanina koji štiti kožu od sunčevih zraka i suprotstavljaju se slobodnim radikalima zaustavljajući tako ubrzano starenje stanica.
Crvena hrana sadrži puno vitamina, posebno vitamina A i C koji zajedno pomažu tjelesnim stanicama da se regeneriraju i pridonose jačanju obrambenih snaga organizma.
Rajčica
Sadrži 93 posto vode, što znači da ne deblja. Bogata je vitaminima A i C , to više što je rajčica zrelija. Malična i limunska kiselina pomažu probavu, a ovo ukusno povrće sadrži i likopen, snažan antioksidant koji djeluje protiv slobodnih radikala.
Smokve
Sadrže umjerenu količinu vitamina A, kalij, vitamine C, PP, B1 i B2. Osim kalorija unose ostale minerale - željezo, kalcij i fosfor - ali sadrže puno šećera pa osobe koje su na dijeti trebaju ograničiti količine. Imaju laksativno svojstvo zahvaljujući sadržaju vlakana
Jagode
Sadrže oko 90 posto vode, vitamin C i kalij. 100 grama jagoda ima 27 kalorija. Oprez, u osoba sklonih alergiji jagode mogu uzrokovati urtikariju.
Paprika
Odlično potiče apetit i nije tako teško probavljiva kao što se misli. Može stvarati probleme ako se jede sirova, no kuhana postaje lagana, a oguljena se još lakše probavlja. Ljeti, kada sazrijeva, papriku bi trebalo jesti što češće, posebno crvenu, koja sadrži više vitamina C nego zelena i žuta paprika te jednaku količinu vitamina B 1, B2 i PP.
Trešnje
Bogate su antocijanima i flavonoidima koji djeluju protiv slobodnih radikala. Sadrže i vitamin C, nešto vitamina A te kalij, kalcij i željezo. Zbog velikog sadržaja vode (86 posto) potiču izlučivanje tekućina pa se preporučuju osobama koje imaju tegoba s bubrezima i zadržavanjem tekućine u organizmu. Iako spadaju u slatko voće, nisu zabranjene osobama na dijeti: sa 100 grama trešanja unosimo samo 38 kalorija.

Borovnice
Sadrže dosta vitamina A i C, dobre su za vid i ublažavaju probleme sa cirkulacijom kao što su proširene vene. Zahvaljujući antocijanima imaju i antibakterijsko djelovanje. Koriste kod upala mokraćnih putova i mjehura.

Lubenice
Osvježavaju i vraćaju organizmu minerale te se zato najviše jedemo ljeti. Sadrže mnogo vitamina A, vitamin C, natrij i umjerene količine šećera (mogu ih jesti i dijabetičari). Jedna kriška lubenice idealna je za one koji čuvaju liniju: sadrži samo 16 kalorija na 100 grama.

NARANČASTO
Idealna priprema za sunčanje
Ako se želite dobro pripremiti za ljeto, jedite voće i povrće narančaste boje kao što su marelice, mrkva i bundeva. To su ujedno namirnice velike energetske vrijednosti, idealne za osobe koje se bave sportom

Naranča
Sadrži vitamine C, A i B, šećere, pektin i minerale. Važna je jer jača imunološki sustav i prirodnu obranu organizma, a koristi i kod jetrenih i želučanih smetnji.

Bundeve (buče)
Bogate vitaminom A, kalijem i drugim mineralima, buče imaju malu energetsku vrijednost, a utječu na usporavanje procesa starenja stanica. Prema nekima, koriste kod tegoba s prostatom.

MrkveNjihovu boju stvara karoten, boja koja koristi koži. Karoten pomaže regeneraciju tkiva i dobar je za vid. Mrkve su izvrsne za obnovu organizma jer sadrže folnu kiselinu i minerale (kalij, magnezij, željezo i kalcij). Kod začepa se jedu sirove, naribane i začinjene uljem (masnoća je neophodna za asimilaciju karotena). Kod proljeva se daje kuhana mrkva.


ZELENO
Srce u formi zahvaljujući magneziju
To je najčešća boja povrća. Povrće zelenih listova sadrži najviše željeza, velike količine vitamina (A, C, B2) i minerala, posebno kalcija, fosfora i kalija.
Zeleno povrće sadrži mnogo vlakana pa pomaže probavu. Može se jesti svakodnevno i u većim količinama, jer ne deblja. Dobro je za srce i za prevenciju tumora, a pritom je ključna tvar magnezij.

Tikvice
Slatke su, ukusne i bogate vodom, jamče umjeren unos kalorija. Sadrže manje kalija nego buče. Potiču mokrenje, pomažu protiv začepa i djeluju donekle antiupalno. Gotovo su sasvim bez masnoća pa se preporučuju u dijetama i osobama koje pate od nakupljanja tekućine u organizmu. Kuhane su primjerene i za djecu.

Kivi
To je voće posebno bogato vitaminom C, važnim za apsorpciju željeza. Sadrži vitamine B1, B2 i PP te mnoge minerale (posebno kalcij, fosfor, kalij i magnezij). Pomaže kod začepa.

Jabuke
Gotovo sasvim bez masnoća, jabuke sadrže dosta kalija, vitamina B i C, limunsku i maličnu kiselinu. Zatvaraju ako se jedu sirove, a kuhane djeluju protiv začepa zahvaljujući obilju vlakana i pektinu. Donekle smanjuju štetni LDL kolesterol i povisuju zaštitni HDL kolesterol u krvi. Prema nekima, imaju ulogu u prevenciji tumora. Sadrže antioskidante pa djeluju protiv slobodnih radikala.

Kruške
Ima ih više vrsta, sve su slatke, ali imaju malu kalorijsku vrijednost. Sadrže maličnu i limunsku kiselinu koje potiču probavu. Siromašne su vitaminima, ali lako probavljive, pa ih mogu jesti i sasvim mala djeca.

Grožđe
Sadrži šećere, a cijenjeno je i zbog antioksidacijskih svojstava jer pomaže koži da izgleda mlado. Smanjuje otekline nogu. Djeluje kao diuretik jer je bogato kalijem, a siromašno natrijem, te kao laksativ jer u njemu ima pektina. Preporučuje se jesti ga ujutro, natašte. Neki preporučuju dijetu u kojoj se nekoliko dana jede samo grožđe, no tu je potreban oprez: 100 grama grožđa ima čak 60 kalorija, pa se dijabetičarima ne preporučuju veće količine.


Voće i povrće za bolesnike

Ako je važno pravilno se hraniti kako bismo bili zdravi, još je važnije poboljšati prehranu kada smo bolesni.
Kod šećerne bolesti najbolje je voće jabuka: sadrži fruktozu, šećer koji se apsorbira bez inzulina; bogata je pektinom koji drži pod kontrolom razinu glukoze u krvi regulirajući apsorpciju šećera, a malo smanjuje i kolesterol u krvi te glikemiju, regulirajući apsorpciju šećera. U malim se količinama preporučuju i banane. Kad nisu prezrele, bogate su samo škrobom, šećerom koji se polagano otpušta u organizmu.
Kod cistitisa treba umjereno konzumirati rajčicu, papriku i patlidžan. Da bi se ublažili simptomi bolesti preporučuje se piti puno soka od borovnice.
Kod bubrežnih kamenaca ne preporučuje se špinat.
Kod nesanice: ananas i grožđe pojačavaju koncentraciju šećera u krvi, što potiče pospanost.
Kod začepa: preporučuje se grožđe jer potiče probavu. Šljive i kivi djeluju protiv začepa.


Boje, glad i sitost

Crveno
Potiče dinamiku, a ako je intenzivna može pojačati nervozu. Crvene namirnice bolje je uzimati umjereno, jer njihova boja pojačava glad.

Narančasto
To je boja vitalnosti. Pomaže kod probavnih tegoba pa na tanjuru mora biti dobro vidljiva. Obično narančastu boju vole entuzijasti i intuitivne osobe.

Zeleno
Boja prirode, koja donosi smirenje. Ako jedete prebrzo, zelenilo na tanjuru može pomoći da usporite ritam.

Žuto
Boja koju vole proždrljivci. Jela žute boje dobro je jesti pri promjenama godišnjeg doba i u stresnim razdobljima, kako bi se tijelu vratila snaga. Ako u prostoru u kojem jedemo dominira žuta boja, to će poboljšati probavu.

Uloga minerala

Kalij
Pomaže održavanju ravnoteže i pravilne razine drugih minerala, pomaže rad i čvrstoću mišića i omogućava prijenos impulsa među živčanim stanicama. Regulira ritam srca i sudjeluje u procesu opskrbe mozga kisikom. Manjak može izazvati osjećaj mišićne slabosti.

Fosfor
Temeljni mineral za formiranje kostiju i zuba. Sudjeluje u svim izmjenama energije u organizmu. Manjak fosfora može izazvati nervozu i slabost, demineralizaciju kostiju i gubitak kalcija.

Magnezij
Važan je za dobro funkcioniranje živčanog sustava i mišića, za stvaranje antitijela i aktiviranje brojnih enzima. Manjak uzrokuje mišićne bolove, grčeve, probleme u ponašanju te zaustavljanje rasta.

Cink i bakar
Surađuju kako bi organizam dobro funkcionirao i da bi njegova obrambena sposobnost bila na odgovarajućoj razini. Cink sudjeluje u regulaciji ravnoteže šećera u krvi. Manjak može uzrokovati asteniju odnosno opću slabost, anemiju i zaustavljanje rasta. Bakar je važan za zdravlje kože i za proizvodnju crvenih krvnih stanica.

Kalcij
Osim što djeluje na živce i sudjeluje u regulaciji zgrušavanja krvi, kalcij je neophodan za formiranje kostiju i zuba. Ako ga u tijelu manjka, može doći do mišićnih grčeva, lomljivosti kostiju i karijesa. Važan je za rast u doba razvitka te za prevenciju osteoporoze prije i poslije menopauze.

Željezo
Ono je sastojak hemoglobina, koji krvlju prenosi kisik. Važno je jer pojačava otpornost organizma na stres i bolesti i smanjuje umor. Sudjeluje u pretvaranju hranjivih sastojaka u energiju. Manjak željeza uzrokuje slabokrvnost, bljedilo i umor.