Dijeta.net

preuzeto sa: http://istineilaziohrani.blogspot.com/2 ... hrane.html
LCHF mrsavljenje bez gladi

LCHF je prirodan i zdrav nacin prehrane, najslicniji izvornoj prehrani nasih predaka, koja se bazira na cistim prirodnim namirnicama u njihovom izvornom obliku. Izbjegavaju se industrijske preradjevine koje su nutritivno osiromasene i prepune umjetnih dodataka i kemikalija, te se koliko god je to moguce, bira hrana iz organskog i domaceg uzgoja.


LCHF (Low Carb High Fat) znaci smanjeni unos ugljikohidrata i povecani unos masnoca. To znaci da ne koristimo namirnice bogate secerom i skrobom, kao sto su kruh, tjestenina, zitarice, krumpir, riza i sl. Ovu prehranu sacinjava prava izvorna hrana: riba, meso, jaja, povrce i prirodne masnoce. Koristimo i mljecne proizvode, te orasaste plodove i voce. U Svedskoj se ovaj nacin prehrane naziva jos i njutmetoden sto u prevodu znaci "metoda uzivanja" jer nam dozvoljava da uz ukusnu i dobru hranu i uz osjecaj sitosti reguliramo tjelesnu tezinu i prije svega poboljsamo svoje zdravlje. Ne trebate se bojati zasicenih masnoca zivotinjskog porijekla, jer tvrdnja da su one nezdrave pociva na neutemeljenim mitovima i zabludama.

Nasi ciljevi sa promjenom prehrane su razliciti: u principu svi mogu slobodno jesti namirnice iz prve kategorije, dok se namirnice iz druge kategorije vise ili manje ogranicavaju ako zelimo smrsaviti, a neke se i potpuno izbacuju ako smo iz nekih razloga na zelenoj kuri ili anticandida dijeti.
I Namirnice koje mozete slobodno jesti - osnovne namirnice ili baza prehrane:

Jaja na sve nacine - kuhana, przena, omlet. Najbolja su ekoloska ili domaca jaja zbog puno zdravijeg omjera omega-3 i omega-6 masnih kiselina.
Riba i druga hrana iz mora, rakovi, skampe, skoljke. Plava riba je zdravija od bijele jer je bogata esencijalnim omega-3 masnim kiselinama (npr srdela, skusa, lokarda).
Meso - janjetina, divljac, svinjetina, govedina. Ne uklanjajte masnocu sa mesa! Najbolje meso je od zivotinja koje prirodno pasu travu.
Perad - piletina, puretina - kuhana, pecena, przena. Ne uklanjajte kozu ispod koje se nalazi vrijedna i hranjiva masnoca.
Iznutrice, nezamjenjiv izvor vitamina A i D, koje trebamo za mnoge vazne funkcije u tijelu
Suho meso, slanina, prsut i kobasice - ali samo iz domace proizvodnje tj bez glutaminata, nitrita i drugih opasnih kemikalija.
Masnoce - maslac, vrhnje, svinjska mast, cvarci, hladno presano kokosovo i maslinovo ulje.
Domaca majoneza i umaci napravljeni od hladno presanog maslinovog ulja, maslaca, domacih jaja, zacinskog bilja...
Povrce koje raste iznad zemlje - sve vrste kupusa, cvjetaca, kelj, spinat, blitva, zelene mahune, articoka, sparoge, brokola, tikvice, patlidjani, masline, gljive, krastavci, sve vrste zelene salate, luk, rajcica, paprika, koromac. Koristite cesnjak i djumbir, jako su zdravi!
Avokado
Voda je najbolje pice. Pijte cesto ali najradije izmedju obroka, jer pijenje vode direktno iza ili za vrijeme obroka moze razrijediti zelucane sokove i otezati probavu. Koliko vode dnevno treba popiti? Ovisi od osobe do osobe, o godisnjem dobu, tjelesnoj aktivnosti i jos puno toga, zato se ne moze govoriti o jednoj univerzalnoj kolicini vode koja bi odgovarala svima.


II Namirnice koje mozete jesti u ogranicenim kolicinama - dodatne namirnice*

Punomasni mlijecni proizvodi, kiselo i slatko vrhnje, sirevi, fermentirani mlijecni proizvodi kao jogurt, kefir. Sirovo - nepasterizirano mlijeko.
Korjenasto povrce kao sto su cikla, cicoka, koleraba, mrkva (ali ne krumpir niti slatki krumpir)
Limun, grejpfrukt i drugo manje slatko voce. Najbolje je sumsko voce (maline, borovnice, jagode, kupine, ribizle) jer sadrze manje secera.
Orasasti plodovi i sjemenke - orasi, bademi, ljesnjaci, bucine, suncokretove, lanene i sezamove sjemenke. Mljevene orasaste plodove i sjemenke mozete koristiti umjesto brasna za razna peciva i kruh.
Kokosovo brasno, nezasladjeni kakao prah
Kava (umjesto mlijeka bolje je staviti malo slatkog vrhnja), cajevi, topla ili hladna limunada (od zasladjivaca mozete koristiti steviju)


*Ovo su zdrave namirnice i mogu sacinjavati jedan dio zdrave prehrane ali ne i bazu prehrane. Kako sadrze vise ugljikohidrata nego osnovne namirnice pametno je ograniciti njihov unos zelite li smrsaviti. Sve ono sto rado jedemo (ili grickamo) i kada nismo gladni, ne pomaze za mrsavljenje jer se lako pretjera sa kolicinama.



III Namirnice koje treba izbjegavati:

Secer, slatkisi, sokovi i svi zasladjeni napitci, kolaci, keksi, peciva. Zasecereni jogurti, pahuljice i musli za dorucak i slicni proizvodi.
Sve zitarice i sve mahunarke
Tjestenina, kruh, svi proizvodi od brasna i zitarica. Ovo je isto secer samo u drugacijem obliku, cak i u cjelovitim zitaricama.
Krumpiri, slatki krumpir, chips i pommes frites.
Riza, kukuruz, couscous, bulgur, ovo je takodjer secer. Kokice.
MARGARIN! Ovo je kemijski manipulirana masnoca i sadrzi ostatke stetnih kemikalija.
Suhomesnati proizvodi koji sadrze kemijske dodatke, npr glutaminate (pojacivace okusa), konzervanse E250 (nitrite) i secere. Citajte deklaraciju, mozda ima dobrih izuzetaka.
Ulja bogata omega-6 masnocama: kukuruzno ulje, sojino ulje, suncokretovo ulje, sve vrste koje se nazivaju ”jestivo” ulje. Visak omege-6 izaziva upalne procese u tijelu.
Pivo, koje je tekuci kruh.
Voce je slatko te u vecim kolicinama blokira mrsavljenje. Suseno voce sadrzi jos vise koncentriranog secera.



IV Namirnice koje mozete priustiti povremeno:


Tamna cokolada sa min 70 % kakao
Casa vina ili casica konjaka/whiskey


Uvedite u prehranu sirovo povrce i druge sirove namirnice jer su bogate nataknutim vitaminima, mineralima, antioksidantima, probiotickim bakterijama i enzimima. Mnoge od ovih vaznih supstanci gube se ili potpuno nestaju kuhanjem. Jedan od jednostavnijih nacina za konzumiranje sirovog povrca je npr smoothie, kasasti sok od povrca uz dodatak zdravih masnoca - jaja, kefira, jogurta... Isprobajte razne kombinacije, neka vas masta vodi!


Citajte deklaracije na proizvodima (udio proteina, masnoca i UH). Nabavite tablicu prehrambenih vrijednosti kako biste mogli provjeriti koliko UH sadrzavaju razne namirnice. Okvirno mozemo reci da su namirnice sa maksimalno 5% UH (5 g UH na 100 g namirnice) okej. Birajte koliko je god moguce ciste proizvode u svom izvornom obliku, bez umjetnih dodataka i kemikalija. Prema mogucnostima nastojte nabavljati hranu iz organskog ili domaceg uzgoja.

Umjesto klasicnih priloga jelu kao sto su krumpir, tjestenina i riza, jedite povrce na razne nacine: peceno, przeno, dinstano, kuhano i sirovo, uvijek sa dosta masnoce jer je tako ukusnije, sitije i hranjivije (da bismo iskoristili minerale iz povrca trebamo vitamine topive u mastima).

Jedite kad ste gladni i jedite do sitosti, ali se nemojte prejesti. Nakon nekoliko tjedana naucit cete slusati svoje tijelo i shvatit cete da ste siti i sa puno manjom porcijom hrane nego ranije na standardnoj prehrani, zahvaljujuci vecoj kolicini masnoce koja je hranjiva i zasitna te odsustvu secera i skroba koji pobudjuju apetit.

LCHF ne znaci da se jede vise proteina niti vise mesa. Ugljikohidrati se nadoknadjuju masnocom a ne proteinima. Kako masnoca sadrzi dvostruko vise kalorija nego ugljikohidrati i proteini, tako se sa puno manjom kolicinom hrane postize zadovoljavajuci osjecaj sitosti. LCHF zapravo znaci da se jede manje ali sitije.

Osluskujuci svoje tijelo i signale gladi i sitosti, vecina lijepo mrsavi uz LCHF prehranu bez vaganja hrane i racunanja kalorija. Ali ako i uz ovakvu prehranu imate poteskoca sa mrsavljenjem, onda treba kontrolirati i ograniciti unos namirnica iz druge kategorije. Mljecni proizvodi, orasasti plodovi i voce kod mnogih osoba mogu blokirati mrsavljenje.

Jedino sto u tom slucaju treba racunati je unos ugljikohidrata. Svoj ritam mrsavljenja naci cete najvjerojatnije negdje izmedju 20 i 50 g ugljikohidrata dnevno iako je ovo dosta individualno. Krenite s prehranom i pratite kako vam ide, pa ako mrsavljenje zapne provjerite 17 mogucih razloga sa rjesenjima i razradite svoj LCHF individualni plan za mrsavljenje.

Napomena: Ako imate dijabetes i koristite inzulin ili druge lijekove, trebate znati da prehrana sa manje ugljikohidrata smanjuje potrebu za nekim lijekovima. Sa nepromijenjenim dozama lijekova riskirate da dobijete pad secera u krvi. Zato se konzultirajte sa svojim lijecnikom prije nego pocnete s ovom prehranom.

Ako i kada se odlucite na ovaj nacin prehrane, dobro je poznavati sto znace pojmovi ketoza i ketoacidoza, kako vas ne bi preplasili neki komentari od strane strucnjaka i medija, do kojih dolazi zbog brkanja pojmova usljed nedovoljnog poznavanja ljudskog metabolizma.

Takodjer je vazno unaprijed se upoznati sa mogucim privremenim smetnjama vezanim za promjenu prehrane. Kada tijelo prolazi kroz promjenu od prijasnjeg koristenja secera (ugljikohidrata) kao primarnog izvora energije na koristenje masnoce za energiju, moguce je osjetiti odredjene smetnje prvih 3-4 dana, najvise do tjedan dana. Uobicajene smetnje se osjecaju kao glavobolja, umor, ili otezana koncentracija. Neke osobe znaju osjetiti ubrzani rad srca, grceve u nogama ili dobiti zatvor. Kod nekih opet dodje do pojacanog znojenja, ili osjete los zadah ili metalni okus u ustima. Vazno je znati da su ovo normalne i bezopasne pojave koje nastaju zbog promjene prehrane. Nakon kratkog vremena tijelo se prilagodjava sagorijevnju masnoce i vi cete se osjecati puno bolje nego prije na prehrani koja se bazirala na ugljikohidratima, pa vrijedi izdrzati ovih prvih nekoliko dana. Grcevi u nogama mogu nastati iz razloga sto se prve dane vise mokri pa se gubi i jedan dio mineralnih tvari. Tada moze pomoci uzimanje tableta magnezija. Do zatvora moze doci ako se ne uzima dovoljno masnoce i dovoljno tekucine. Tada povecajte unos masti (npr kokosovo ulje je fantasticno!) te uzimajte dovoljno vode i sirovog povrca.


LCHF i voce

Naucili smo da je voce korisno i hranjivo, puno vitamina i antioksidanata. Da, voce je cjelovit plod prirode i kao takav pripada izvornoj ljudskoj prehrani. No, koliko je danasnje voce izvoran plod prirode? Masovna proizvodnja iscrpljuje i osiromasuje zemlju od minerala pa plodovi vise nisu tako korisni kao nekad. Sadrzaj vitamina i minerala u danasnjem vocu nije ni upola toliki koliki je bio prije 50 godina. Voce je krizano i manipulirano da bi bilo sto sladje. Uzgajanje u staklenicima, gnojenje umjetnim gnojivima, spricanje insekticidima i pesticidima znacajno smanjuje sastav hranjivih tvari dok se sastav secera i kemikalija povecava. No kao i kod svake druge namirnice, postoje bolje i losije varijante. Voce sa nizim udjelom secera kao sto je sumsko voce, te voce iz organskog ili domaceg uzgoja koje nije tretirano umjetnim gnojivima i spricano kemikalijama, svakako je puno zdravije od voca iz konvencionalnog uzgoja.

Voce nije zabranjeno u LCHF prehrani. Ali ako je cilj LCHF prehrane mrsavljenje - tada se unos voca mora ograniciti. To je zbog njegovog sastava secera koji kao i svaki drugi secer djeluje na podizanje secera u krvi, sto dovodi do izlucivanja inzulina, koji onemogucava sagorijevanje masnoce, sto dovodi do brze ponovne gladi (ili zacarani krug koji dovodi do debljanja).

Kako smo svi razlicito osjetljivi na secere (ugljikohidrate), tako se ne moze govoriti o nekoj univerzalnoj formuli za uspjesno mrsavljenje. Mnogi lako mrsave i sa vocem dok drugima visoki sadrzaj secera u vocu moze blokirati mrsavljenje, isto kao i sadrzaj secera u mljecnim proizvodima te orasastim plodovima i sjemenkama. Zato je najbolje isprobati na sebi i pronaci svoju "carobnu formulu".

U principu se prema LCHF jede manje slatko voce kao citrusno voce, zelene jabuke i sl, te sumsko voce kao sto su maline, kupine, borovnice, ribizle i jagode. No mnogi koji na LCHF nisu radi mrsavljenja jedu i sve ostalo voce kao i osobe koje nisu na LCHF. Narocito osobe koje se zele udebljati (da, ima i takvih) trebaju vece kolicine voca uz LCHF prehranu da bi se lakse udebljali (jer za debljanje trebamo inzulin - sjecate se). Medju onima kojima je cilj mrsavljenje, ima i nekih koji uopce ne jedu voce. Takodjer i osobe koje su iz odredjenih razloga na zelenoj kuri ili na anticandida dijeti ne jedu voce. Gdje cete ovdje pronaci sebe - ne mogu ja reci. Morate to pronaci sami.

Ako vas brine unos vitamina i minerala, trebate znati da sve one vitamine i minerale koje nalazimo u vocu nalazimo i u povrcu, s razlikom sto povrce sadrzi manje secera nego voce - a povrce jedemo u LCHF prehrani. Zapravo ga jedemo puno vise nego oni koji su na standardnoj prehrani, jer njima obicno "volumen" obroka predstavlja krumpir, riza, tjestenina ili kruh, dok mi ove skrobaste namirnice zamjenjujemo povrcem. Mnogi su upravo na LCHF otkrili mnoge zaboravljene vrste povrca za koje ranije nisu ni znali da postoje.

Nemojmo zaboraviti da iz mesa, ribe, jaja i masnoce dobivamo sve moguce vitamine i minerale osim vitamina C (a dobivali bi i njega kad bismo jeli sirovu jetru kao sto su radili nasi preci dok su bili lovci/sakupljaci). No, necu vas nagovarati da jedete sirovu jetru, C vitamin dobivamo u izobilju iz povrca i limuna. Vazno je znati i da se potreba za C vitaminom smanjuje kad jedemo manje secera, i obrnuto: potreba za C vitaminom povecava se kad jedemo vise secera (ugljikohidrata). Narocito je vazno sto sa LCHF dobivamo vitamine topive u masti A, D i K kojih nema u biljnoj hrani a koji su vazni katalizatori o kojima ovisi asimilacija svih drugih hranjivih tvari – proteina, minerala i vitamina. Drugim rijecima, bez ovih snaznih faktora koje nalazimo jedino u zivotinjskim masnocama, unos svih drugih hranjivih tvari nam je uzaludan.

Uz LCHF prehranu nije potrebno uzimati multivitaminske pripravke, osim vitamina D u zimskom periodu kad nema sunca te dodatka ribljeg ulja ili ulja jetre bakalara zbog omege-3 za osobe koje ne jedu cesto ribu ("cesto" znaci svaki drugi dan i to plavu ribu npr srdela, skusa, lokarda).

Onda, LCHF i voce? Da, samo naprijed! Ali ako osjetite da vam smeta u postizanju vaseg cilja, ogranicite njegov unos ili ga izbacite na neko vrijeme i pri tome se ne zabrinjavajte za unos vitamina. Sigurno ih sa LCHF dobivate vise nego osobe koje jedu "normalno".

Mirka, bas sam ovu dijetu proucavala poslednja dva dana... Nije losa... To je tzv. Paleo dijeta, mislim da je Giga vec postavio ali od viska ne boli glava...

Ovo i jeste jedna od varijanta Paleo ishrane ... uvek treba neka varijacija na temu jer nismo svi isti i ne odgovara svakom isti način ishrane

Znam da Paleo / Low Carb / LCHF, pa i razne Ketonske dijete temelje na istim principima, ali o Paleo nisam nasla bas u detalje pa se nisam ni usudila poistovjetiti. Da li ima razlika ne znam, ili se radi o jednom te istom
Na blogu istine i lazi o hrani sam nasla zaista detaljno opisano i objasnjeno o ovoj ishrani (ovdje LCHV), o procesima u tijelu, pa i ja tako prenosim. Upravo prenosim, jer ne pricam iz licnog iskustva. Nadam se da cu imati pozitivna iskustva, kada cu moci da nesto kazem licno. Dugo sam ovo citala, mjerkala,... ostavljala, pa se opet vracala. Onog momenta kad sam shvatila (i napisala u dnevniku) da mi upravo UH (integralni i ne velika kolicina) toliko izazivaju glad i potrebu za sve vise hrane, sam odlucila da probam i vidim kako ovakav nacin ishrane u praksi izgleda. Meni cinjenica ne prestavlja problem skinuti ovih par kg, ali mi je veliki problem ONO na cemu cu zasnivati svoju Normalnu ishranu, a samim tim ih i odrzati stabilnim. Trazim....

prenosim jos jedan koristan tekst preuzet sa http://istineilaziohrani.blogspot.com/

Ketoza kod prehrane sa niskim udjelom ugljikohidrata

Googlate li pojam ”ketoza” ili ”ketogena dijeta” naci cete na internetu ovaj ili slican tekst u kojem su pojmovi toliko pobrkani, ali ga ipak i strucnjaci i amateri uporno kopiraju kao jos jednu od mnogih opceprihvacenih ali neutemeljenih "istina":

"Znanstveno je dokazano da prehrana s izrazito visokim sadržajem proteina (ili tzv. 'mesna dijeta', 'Zona', 'Atkinsova dijeta') povećava opasnost pojave bolesti srca, dijabetesa, bolesti bubrega i drugih ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
Biokemijska pozadina ovakve dijete zaista nije blistava. Smanjenjem unosa ugljikohidrata uskraćujemo organizmu brzo raspoloživi izvor energije. Tijelo se tada okreće drugim izvorima energije, te poseže za mastima. Ketonska tijela su spojevi koji nastaju kada je tijelo prisiljeno na razgradnju masti kako bi proizvelo potrebnu energiju, a može rezultirati stanjem ketoacidoze. Ketoacidoza je stanje koje nastaje zbog akumulacije ketonskih tijela u krvi što izaziva pojačanu kiselost krvi. Budući da je za eliminaciju ketonskih tijela iz organizma potrebno eliminirati i veliku količinu vode, nerijetko dolazi do dehidracije. Mnoge od spomenutih visokoproteinskih dijeta ne uključuju dovoljno voća, povrća, cjelovitih žitarica i vlakana, te se često javlja i konstipacija."

Atkinsova dijeta, kao ni LCHF prehrana, nema ”izrazito visoki sadrzaj proteina” kako se to cesto krivo vjeruje. Sadrzaj proteina u ovoj prehrani je normalan kao i u standardnoj prehrani tj otprilike 1 g proteina po kilogramu tjelesne tezine. Razlika je u unosu ugljikohidrata – smanjeno, te unosu masti – povecano. Masti nisu uzrocnik ni debljine niti kakvih bolesti i kampanja protiv kolesterola je jedna velika prevara. Ono sto je stetno je pretjerana konzumacija ugljikohidrata.

Smanjeni unos ugljikohidrata nije niti malo stetan. U toku svoje duge povijesti covjek nije uvijek imao pristup obilju namirnica bogatih ugljikohidratima te se cesto nalazio u stanju ketoze. U zimskom periodu je covjek pretezno dobivao energiju iz mesne i masne hrane i vlastitih masnih naslaga, koje je nakupljao u periodu ljeta i jeseni kada je imao pristup vocu i korijenastom povrcu tj ugljikohidratima. Istrazivanja domorodackih naroda kao npr Eskima, Masaja (na slici) i Saama (Laponaca), pokazala su da su ovi narodi tradicionalno jeli ektremno masnu hranu s vrlo ogranicenim unosom ugljikohidrata bez ikakvih negativnih posljedica na svoje zdravlje. Dapace njihovo zdravstveno stanje su istrazivaci prosudili kao izuzetno dobro, dokle god su se drzali svoje tradicionalne prehrane.

Kolicina ketonskih tijela kod ljudi koji jedu prehranu sa niskim udjelom ugljikohidrata (Atkins, low carb, LCHF) jedno je vjecno sporno pitanje. No kad bi kriticari ove prehrane – kako oni medicinske struke tako i oni iz medija – znali svoju biokemiju malo bolje, prestali bi sa kritikom.

Ketoza: Metabolizam toplinski obradjenih masnoca stvara ketonska tijela a visa koncentracija ketonskih tijela u krvi i urinu naziva se ketoza. Ketoza je normalno i potpuno bezopasno stanje tijela koje trosi masnocu kao potrebnu energiju, dok je ketoacidoza opasno stanje do kojeg dolazi kod nelijecenog dijabetesa i nema nikakve veze sa smanjenim unosom ugljikohidrata u prehrani.

Ljudsko tijelo moze trositi glukozu (secer) ili masnocu za energiju. Kada tijelo nema pristup seceru, tada misici i tkiva sagorijevaju masnocu za energiju, a mozak sagorijeva ketonska tijela ili ketone, molekule masnoce proizvedene u jetri. Tada se kaze da je tijelo u ketozi a prehrana koja do dovodi do ketoze naziva se ketogena prehrana ili ketogena dijeta. Osim masnoce i ketona, neke stanice naseg tijela trebaju glukozu, i ako ne unosimo dovoljno secera prehranom, nasa jetra stvara potrebnu glukozu iz proteina i masnoca. Cinjenica je da covjek ne treba unositi ni jedan jedini gram ugljikohidrata kroz prehranu, dok bez masti i proteina ne moze jer oni sadrze esencijalne tvari koje tijelo ne moze izgraditi samo. Ketoza je dakle sasvim uobicajeno i bezopasno stanje organizma, u kojem se ljudsko tijelo nalazi svaki put kad nema pristup hrani bogatoj ugljikohidratima.

Novinar Gary Taubes intervjuirao je strucnjake za ketozu kada je pisao svoj revolucionarni clanak za New York Times ”What If It’s All Been a Big Fat Lie?" (Sto ako je sve bila jedna velika masna laz?). Eksperti su se potpuno slozili sa Atkinsom i objasnili da medicinska struka i mediji brkaju pojmove ketoza i ketoacidoza, od kojih je ova posljednja jedna varijanta ketoze koja pogadja dijabeticare koji se ne lijece, i koja moze biti smrtonosna. Nasuprot tomu, ketoza je sasvim prirodno stanje. Covjek se razvio tako da sprema masnocu na svom tijelu kad hrane ima u izobilju, te da istu tu masnocu trosi kad je hrana nedostupna. Taubes objasnjava da ketoni nisu otrovni kako se to u medijima cesto tvrdi, nego upravo suprotno, ketoni cine da tijelo radi efektivnije te osiguravaju rezervno gorivo za mozak. Jedan od strucnjaka je pokazao da i srce i mozak rade 25% efektivnije na ketone nego na secere. Zbog ovoga bi se trebali zapitati zar nisu upravo masnoca i ketoni gorivo za koje smo mi prilagodjeni.

Kad smo u ketozi imamo stabilnu razinu secera u krvi, osjecamo veci priliv energije, ne osjecamo umor ni glad, i tijelo moze puno duze izdrzati bez unosa hrane jer je pristup masti kao izvoru energije prakticki neogranicen (covjek ima jako puno masnih zaliha u tijelu, takodjer i osobe sa normalnom tjelesnom tezinom).

Ketoacidoza je opasno stanje koje moze nastati kod dijabeticara uslijed nedostatka inzulina, kad je secer u krvi visok, a ne kod smanjenog unosa ugljikohidrata. Ako dijabeticar koji se tretira inzulinom ima ketone u urinu ISTOVREMENO kad i visoki secer u krvi, to je znak da nema dovoljno inzulina. Kako nema dovoljno inzulina da potjera secer u stanice, tijelo ne moze trositi secer nego trosi masnoce i otuda ketoni. Ovo stanje moze biti smrtonosno ali ovo nema NIKAKVE VEZE sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Nisu ketoni opasni nego visoki secer u krvi. Dijabeticar koji istovremeno ima povisen secer i ketone mora uzeti inzulin, popiti dosta vode te potraziti lijecnicku pomoc.

Zadnja primjedba se odnosi na kolicinu voca, povrca, cjelovitih zitarica i vlakana, te konstipaciju (zatvor), takodjer jedna kriva interpretacija ovog nacina prehrane. LCHF prehrana ne iskljucuje voce i povrce nego ga ogranicava. Od voca se jede bobicasto voce koje sadrzi puno manje secera i puno vise antioksidanata nego ostalo masivno uzgojeno voce. Takodjer se jede sve povrce sa izuzetkom korijenastog povrca koje je bogato skrobom. Naravno da ova prehrana sadrzi vitamine, minerale, antioksidante i vlakna koja su korisna za tijelo. Moramo medjutim razlikovati topiva vlakna i netopiva vlakna. Ovih prvih ima prvenstveno u vocu i povrcu a ovih drugih uglavnom u zitaricama. Topiva vlakna iz povrca i voca su korisna posto se tope u vodi i pretvaraju u gelatinoznu konzistenciju te se od bakterija u crijevima fermentiraju, sto dovodi do sekundarnog iskoristavanja odredjenih masnih kiselina.

Istina je da ova prehrana ne sadrzi zitarice pa time niti netopiva vlakna i bas to je pozitivna stvar. Ne postoji nijedan dokaz da bi ova netopiva vlakna bila korisna za tijelo u vecoj mjeri nego sto su to topiva vlakna (iz povrca). Upravo suprotno, netopiva vlakna kod osoba osjetljivijeg probavnog sistema izazivaju mnoge zdravstvene probleme i bolesna stanja. Sto se tice konstipacije ili zatvora, topiva vlakna iz povrca poboljsavaju probavu kao i dovoljno masnoce u prehrani. Naprotiv prehrana siromasna mastima a bogata netopivim vlaknima iz zitarica stvara napuhnutost i zatvor. Covjek je mesojed i svejed a ne biljojed. Krave imaju cetiri zeluca pa mogu dugo prezivati biljnu hranu i vlakna. Covjek ima sasvim drugaciji probavni sistem te mu ne pase ista vrsta hrane koja pase biljojedima. Moram jos napomenuti da poznam osobe koje su cijeli zivot patile od zatvora i napuhnutog stomaka dokle god su se drzale ”zdrave” hrane bogate integralnim zitaricama i netopivim vlaknima. Prelaskom na LCHF ove osobe su napokon dobile normalno svakodnevno praznjenje crijeva i ravni stomak umjesto napuhanog balona.

Dopada mi se ovaj nacin ishrane, samo ne mogu sebi zakinuti tu kiflu za dorucak nikako, inace mseo,mlecno,jaja,povrce,orasasto i voce definitivno

Irena, ima varijanta lchv hljeba (bez brasna), ostavila sam ovdje viewtopic.php?f=18&t=3457, samo je dosta kalorican, a inace je bezobrazno ukusan, a dosta interesantnih recepata ima i ovdje http://istineilaziohrani.blogspot.com/p/recepti_01.html