Upornost - lek protiv gojaznosti
  • lasata
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 3874
    Pridružio se: pre 16 godine

    Upornost - lek protiv gojaznosti

    od lasata » pre 15 godine

    Koliko puta ste se upecali na lepu sliku i atraktivan naslov 'nova dijeta' i obecanje da za kratko vreme mozete da skinete kilograme? Rezultati su kao i dijete - kratkog daha. Gojaznost je bolest koja sve vise hvata maha iutice na nastanak zdravstvenih poremecaja. Lek za gojaznost postoji a zove se promena navika, posebno nacina ishrane.
    Ne treba gladovati vec menjati nacin ishrane
    Kada kazemo dijeta obicno mislimo na restrikciju u ishrani koja ce nam pomoci da pre svega poboljsamo svoj fizicki izgled. To je jedan od najacih motiva za promenu nacina ishrane. Jak motiv imaju i osobe sa zdravstvenim problemima kao sto je poviseni krvni pritisak, povisena vrednost holesterola i triglicerida...
    Umesto stetnih dijeta - promisljen zalogaj
    Dijeta ne znaci gladovanje. Rec je preuzeta iz anglosaksonske literature i znaci 'nacin ishrane'. Dakle, to je nacin na koji jedemo, na koji rasporedjujemo obroke tokom dana, koju vrstu hrane biramo i nacin na koji je pripremamo. Dijeta bi trebalo individualno da se planira. Ne moze da traje 7 do 15 dana ili sto je jos gore 'za 3 dana 3kg manje'. Iako se o stetnosti ovakvih dijeta dosta pise ljudi ih ipak primenjuju misleci da se nece bas njima dogoditi da dodje do posledica koje ostecuju zdravlje.
    Dijeta kratkog daha uticu negativno na metabolizam pa se kasnije i sa pravim nacinom ishrane ne postizu zadovoljavajuci rezultati. Da bi se postigao pravi efekat dijete i da bi se uspostavila metabolicka ravnoteza, nuzna je promena nacina ishrane u trajanju 4-6 meseci ali to ne znaci da posle tog perioda treba da se vratimo starim navikama.
    Uz strucnu pomoc uciti sta je pravilna ishrana
    Bebama i deci dajemo hranu u odredjenim vremenskim razmacima, podeljenu u tri glavna obroka i dve uzine. Tako bi trebalo da se hrani i odrasla osoba. Osnovna pravila za vitku liniju i dobro zdravlje su:
    * ne preskakati obroke
    * veoma je vazan izbor hrane koju jedemo
    * nacin pripreme hrane je takodje od velike vaznosti
    * koliko jedemo.
    Koliko nam je masnoce potrebno?
    Vazno je iskljuciti przanje i pohovanje namirnica. Ne treba koristiti zasicene (vidljive) masti kao sto su puter, kajmak, sirevi, kackavalj, namazi... Kostunjavo voce nam obezbedjuje nezasicene masne kiseline. Susamovo ulje je preporucljivo, ali samo jedna kasicica dnevno. Jedna kasicica bilo kog ulja dnevno je dovoljna.
    Muskarci imaju nesto brzi metabolizam od zena pa im je dozvoljen nesto veci energetski unos. Kod dece i omladine u toku rasta i razvoja je potreban veci energetski unos i dovoljno vitamina i minerala da bi se obezbedio optimalan rast i razvoj. U odraslom zivotnom dobu, pol, uzrast, zdravstveno stanje, vrsta posla, rekreacija - sve to utice na izbor vrste i kolicine hrane. Posle sezdesete organizmu sigurno nisu potrebne kolicine hrane kao u mladosti. Veoma je vazno kako jedemo. Hranu treba dobro sazvakati jer proces varenja pocinje jos u ustima. Gresimo kada jedemo u hodu, na brzinu, dok pricamo telefonom ili gledamo TV. Tada obicno nismo svesni koliko jedemo pa pojedemo vise nego sto nam je potrebno a nemamo osecaj sitosti.
    Na trpezi hrana svih grupa namirnica
    U svakodnevnoj ishrani treba da su zastupljene sve vrste namirnica. Raznovrsnost je jedno od osnovnih nacela pravilne ishrane. Pogresno je iskljucivati pojedine namirnice, npr. zitarice. One su neophodne, pre svega u vidu hleba od celog zrna. Zito moze da se ukljuci kao slatkis. Potrebno je iskljuciti peciva, lisnata testa, pite, pogacice... Jednom recju peciva koja sadrze zasicene masnoce losa su po zdravlje i liniju. Gresi se i kada osnovu ishrane cine mleko, mlecni proizvodi i meso a male kolicine voca povrca.
    Koliko nam je mesa potrebno dnevno?
    Odrastao covek bez zdravstvenih poteskoca treba da bira mesa sa manje zasicenih masnoca (riba, piletina i curetina). Dnevna porcija ribe iznosi 250-300gr, piletine i curetine 200-250gr, junetine, teletine oko 200gr, mereno pre termicke obrade. Belancevine ne dobijamo samo iz mesa nego i iz jaja, mleka i mlecnih proizvoda. Belancevine unosimo i sa mahunarkama za koje postoji predrasuda da su kaloricne. To je zabluda. Kada jedemo pasulj ili socivo, ono sto goji je zaprska i suvo meso koje dodajemo. Slicno tome ne goji hleb vec ono sto na njega mazemo (majonez, kajmak, krem sir, puter, pavlaka...).
    Pre 50 i vise godina covek se vise kretao, hodao, obradjivao zemlju a drugacije je organizovao svoju ishranu. Hrana nije bila dostupna kao danas, posebno ona industrijski proizvedena (grickalice, slatkisi). Nije bilo ni obilja mesa vec sejelo za Bozic, Uskrs i slavu. Umesto slatkisa jelo se voce a sokovi su se pravili cedjenjem voca.
    Ne dovodite se zalihama u stalno iskusenje
    Kada menjate nacin ishrane u kuci ne treba drzati namirnice koje nisu dobre za nase zdravlje. Nemojte ih kupovati. Bitna je podrska porodice i okoline. Takodje ne treba kupovati kolicinu namirnica za duze od sedam dana. Ne treba praviti zalihe hrane cemu smo postali skloni.
    Skrivene kalorije u napicima
    Uprkos novim trendovima i agresivnim reklamama gazirana pica nam nisu neophodna i stetna su po zdravlje ako se neumereno konzumiraju. Cedjeni sokovi su korisni zbog svog sadrzaja vitamina i minerala, ali u umerenoj kolicini. Za organizam je korisno uneti jednu sacu cedjenog soka od voca i povrca. Osnovni napitak neophodan nasem telu je voda. Korisni su i biljni cajevi jer imaju odredjena lekovit svojstva.
    Bareno ili peceno, nikako przeno
    Za pravilnu i dobro izbalansiranu ishranu bitan je nacin pripremanja hrane. Pozeljno je namirnice koristiti u sirovom stanju ili ih pripremati kuvanjem u vodi ili na pari, pecenjem na grilu, teflon tiganju ili u rerni na masnoj hartiji bez dodavanja ulja.
    Voditi racuna sta se sa cim jede
    Kada se namirnice na pravilan nacin kombinuju omogucava se organizmu dovoljno vremena da efikasno iskoristi sve potrebne a izbaci nepotrebne sastojke. Tako cuvamo zdravlje i odrzavamo vitku liniju. Kada u istom obroku unosimo przeno meso i mlecni proizvod proces varenja je znacajno duzi. Sve vrste povrca osim krompira mogu da se jedu sa mesom, ribom i jajima ali uz mesni obrok ne treba piti mleko. Mahunarke - pasulj, grasak, socivo i soja, pozeljne su u ishrani ali se lakse vare ako nisu u kombinaciji sa mesom i ako se ne koristi zaprska. Sa krompirom i pirincem ne treba jesti hleb. Tursija u malim kolicinama je korisna kao i biljni zacini koji popravljaju ukus, izgled i pomazu varenje.
    Pre promene rezima kontrolisite zdravlje
    Individualni princip u odredjivanju rezimna pravilne ishrane veoma je vazan. Ko odluci da sistematski slabi treba to da radi uz strucnu pomoc lekara. Pored ishrane od kljucnog znacaja je redovna fizicka aktivnost, makar setnja brzim hodom bar pola sata u toku dana.
    Kada bas ne mozete bez slatkisa
    Mada su proterani sa svih spiskova zdrave hrne, sltkisi su nekad ogroman izazov. Voce je najbolji slatkis i moze se jesti sveze, kuvano, kao kompot ili peceno. Nece skoditi povremeno malo zita, naravno bez slaga, pita od jabuka bez dodatog secera, pita od bundeve pecene u rerni. Ljudi se na slavama cesto suzdrzavaju od slanog posluzenja da bi pojeli parce torte. Greska... Dijetalac na proslavi treba da se pridrzava svog rezima ishrane, posebno jer su slavlja u kasnijim vecernjim satima kada nije preporucljivo jesti, pogotovu ne u vecim kolicinama. Kada idete na neku proslavu povecajte fizicku aktivnost tokom tog dana - produzite setnju na sat vremena. Griza savesti sutradan - ne pomaze.

    Izvor - casopis Lisa
    "...i svaki put kad budeš komadić sebe dao i svoje snove svetu po vetrovima slao, ličiće jutro na tebe više nego na druge..." Mika Antić

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 4 gosta