Odgovori 6 postova Stranica 1 od 1
Vino i zdravlje
  • 314pezos
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 7047
    Pridružio se: pre 15 godine
    Gender:

    Vino i zdravlje

    od 314pezos » pre 14 godine

    Vino i zdravlje
    Većina ljudi ceni vino zbog njegovog izvanrednog i kompleksnog ukusa. Postoje bezbroj različitih vrsta vina, od kojih se svako kombinuje sa određenom vrstom hrane. Što zapravo znači da bi ste mogli proživeti ceo životni vek, a da ne probate isto vino dva puta, naravno ukoliko biste imali dovoljno novca.

    Kao lek, vino su koristili i antički narodi o čemu svedoče brojni zapisi. Hipokrat, otac medicine zapisao je: “Vino je nešto što je izvanredno prilagođeno čoveku, ako mu se i u zdravlju i u bolesti daje s razlogom i u pravoj meri prema ustrojstvu prema ustrojstvu pojedinaca”

    Savremena medicina smatra da je njegov uticaj na ljudski organizam specifičan i vredan pažnje. Naime, istraživanja su pokazala da vino pozitivno utiče na želudac, jetru, srce, te da poboljšava pamćenje, suzbija stres i usporava starenje. To su samo neka od blagotvornih uticaja vina, čije nam konzumiranje preporučuju i naučnici.

    Antiseptička i terapeutska svojstva vina bila su poznata i cenjena još u najstarijim vremenima. Čak jedan papirus iz starog Egipta svedoči o lekarskom receptu, u kojem je, upravo vino bilo najvažniji sastojak.
    Ksenofan u svom delu „Anabase“ navodi nareženje kojom je Cyrus nalagao svojim trupama da nose vino, kako bi ga mešali sa vodom u novoosvojenim zemljama.
    Od Homera, pa do današnjih dana, vinom su se ispirale rane.
    Hipokrat ga je prepisivao kao diuretik i za ublažavanje groznice.
    Sve do prošlog veka, još su se koristile velike količine vina u bolnicama i ambulantama: protiv želudačnih tegoba i dijareje, protiv mučnine, upala i prehlada, kod oporavka bolesnika, kao diuretik.
    I danas, vino služi kao baza različitim lekovima. Savremena nauka i analitika je dokazala da pojedini sastojci grožđa i vina i to pre svega iz grupe proantocijanidola, mogu se uspešno primenjivati u oblastima kardiologije, neurologije, gerijatrije.
    Vina bogata vinskim kamenom povećavaju crevnu sekreciju, a ona sa visokim sadržajem tanina je smanjuju.
    Vino je nezamenljivo kod dijeta siromašnih natrijumom. Čaša vina sadrži i do 10 mg natrijuma.
    Onima koji redovno piju vino, manje preti opasnost od kamena u bešici i mokraćnim kanalima.
    Vina bogata gvožđem pomažu kod anemičnosti.
    Alkohol i neke kiseline iz vina uništavaju brojne mikroorganizme, uključujući mikrobe tifusa i bacil dizanterije. Čak i kad je jako razblaženo, crno vino može da prečisti zagađenu vodu.
    Vino koje organizam apsorbuje zajedno sa obrokom, deluje u probavnom traktu protiv mikroorganizama koji se aposrbuju sa povrćem, voćem ili inficiranim tkivima, koja su ponekad prisutna u morskim plodovima ili u drugoj hrani koja se jede sirova.
    Vino je, takođe, vrlo poznato u lečenju gripa i bronhitisa.
    Trenutno se ne poznaje nijedno oboljenje izazvano prirodnim vinom, osim ako se ono konzumira u preteranim količinama.

    „I mleko je zdravo, ali ono ne greje dušu.“

    Ali kako vino utiče na vaše zdravlje?
    Pre svega vino kao i ostale namernice treba uzimati umereno. Ukoliko se unosi u prekomernim količinama, vino može naškoditi vašem telu u velikoj meri. Ključ je umerenost.

    Koristi od konzumiranja vina
    Dokumentovano je da umerena količina alkohola može povećati nivo HDL holesterola što se smatra i primarnom kardiovaskularnim koristi koje dolaze od vina (crvenog i belog). Resvertrol koji se nalazi u vinu (crveno vino obezbedjuje više resveratola u odnosu na belo) može proizvesti antitrombične agente koji mogu poboljšati rad srca i smanjiti rizik od koronarnog oboljenja.

    Negativna strana konzumiranja vina
    Konzumacija vina može pogoršati određena zdravstvena stanja. Navešćemo samo neke Jedna od negativnih strana konzumiranja vina je u tome što povećava nivo triglicerida, a samim time utiče i na zdravstvene probleme koji se tiču dijabetesa.

    Odredjene studije pokazuju da alkohol povećava nivo estrogena i pospešuje razvoj raka dojke kod žena.Vino, posebno crveno, često negativno deluje na ljude koji pate od migrenskih glavobolja.Takodje konzumiraje alkohola može dovesti do povećanja telesne mase zbog unošenja kalorija koje nemaju nutritivnu sadržinu.
    Slika
    Slika
  • 314pezos
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 7047
    Pridružio se: pre 15 godine
    Gender:

    Istorija Vina

    od 314pezos » pre 14 godine

    Istorija vina
    Opšte prihvaćeno stanovište je da su prvi primitivni vinogradi podignuti oko 6000. godina pre Hrista, severno od Kavkaza, (današnja Gruzija i Jermenija). Tamo su pronađene i najstarije alatke i oruđa za obradu vinograda i proizvodnju vina. Smatra se da je sistemsko uzgajanje vinove loze počelo oko 4000 god. p.n.e. u Mesopotamiji i Egiptu. Egipćani su izmislili način presovanja grožđa,unapredili tehnike uzgajanja vinove loze i proizvodnje vina i pravili vrlo slatko crno i belo pustinjsko vino.

    Pored boga Ozirisa Egipćani su obožavali i reku Nil na čijim su obalama uzgajali vinovu lozu. Iz delte Nila oni su vino dovozili do najvećih mediteranskih gradova tog vremena. Minojska civilizacija na Kritu, koja se smatra izvorištem grčke kulture, održavala je vrlo tesne trgovačke i kulturne veze sa Egiptom, tako da je sa Krita znanje o vinu preneseno i u celu Heladu.Tako je vino osvojilo i helenski svet.

    Osnivanje i jačanje vinikulture u zapadnoj Evropi bilo je pod uticajem Rimljana, koji su najviše doprineli kalsifikaciji vrsta grožđa, posmatranju i beleženju njegovih najboljih karakteristika, identifikovanju obolenja i prepoznavanju karakteristika određenih zemljišta. Veliki broj pisanih podataka koje su Rimljani ostavili govori o njima kao dobrim vinogradarima i vinarima.

    Rimljani su rasprostranili pravljenje vina u veliki deo zapadne Evrope, posebno u Francusku (doline Moselle i Rhine) , Nemačku i Austriju (duž doline reke Dunav). U kasnom 19. stoleću proizvodnja vina je u potpunosti uspostavljena u Francuskoj. Posle pada ovih civilizacija, proizvodnja vina u Evropi se nije uspostavila sve do kasnog srednjovekovnog perioda.Uloga vina u religijskim obredima u hrišćanskim crkvama pomogla je da se očuva njegova proizvodnja i posle pada Rimskog Carstva.

    Prateći putovanja Kolumba i drugih istraživača koja su usledila potom, uzganje vinove loze se premeštalo iz Starog Sveta u Meksiko, Južnu Ameriku, Australiju i Kaliforniju.

    Danas se vino proizvodi na svima naseljenim kontinentima. Španija, Italija i Francuska su još uvek najveći proizvođači vina, a zatim slede Argentina, SAD, Portugal.

    Kakav je bio ukus tih ranih vina u odnosu na vina koje poznajemo danas ostaje nepoznanica. Možemo pretpostaviti da je postajao problem dugoročnog odlaganja vina i vrlo je verovatno da je kvarenje vina bio čest problem zbog nepoznavanja procesa koji se odvijaju tokom vinifikacije i njihove neadekvatne primene. Naime, tek je Pasterovo otkrića mikrobiološkog procesa pravljenja vina (1860- tih god.) dalo osnov moderne vinske industrije. Vina su sve do 18. stoleća bila uglavnom slatka, a veruje se da su vina u rimsko vreme bila kao sirup.
    Slika
    Slika
  • 314pezos
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 7047
    Pridružio se: pre 15 godine
    Gender:

    Vino - ono što niste znali

    od 314pezos » pre 14 godine

    Vino - ono što niste znali
    Vino je alkoholno piće, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alkohola svežeg grožda ili njegovog soka.
    Vino sadrži različite koncentracije alkohola (9°-15°), a sadrži i izvestan broj mineralnih sastojaka, uglavnom soli natrijuma i magnezijuma pretežno vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu), koje se lako razgrađuju u organizmu i koje daju vinu alkalna svojstva (u mokraći). Vino sadrži oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrednost je prilično mala. Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, narocito B2 i nikotinske kiseline B3, a hranjiva vrijednost je 600-700 kalorija/lit, a kod slatkih vina može se kretati i do 1.400 kalorija. Jedna caša 130 g. Vina sadrži prosečno 90 kalorija - kao jedan sendvič.
    Dovoljno je 2 čaše dnevno da se u organizam 180 kalorija, isto kao tanjir testenine začinjene umakom od paradajza, uljem belim lukom i parmezanom, ali takva prehrana vodi u alkoholizam !
    Vina sadrže razlicite kolicine vode (800-900 g/lit), alkohola (90-150 g/lit) i šecera (2-30 g/lit).

    Kada se sme a kada se ne sme piti Vino ?
    Konzumirano u malim količinama vino izaziva osećaj veselja.
    Ćelije Nervnog sistema su nadražene te postoji osećaj sigurnosti i jačine, dok se refleksi lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze sledi depresivna faza, koja je ponekad propraćena neprisebnošću.
    Konzumira li se u malim količinama, vino ima pozitivno delovanje: podiže nivo dobrog holesterola u krvi. Alkohol podstiče stvaranje enzima čije delovanje dovodi do povećanja holesterola Hdl (holesterol visoke gustine), koji nije štetan za organizam. Vino podstiče varenje, jer njegova kiselost omogućuje najveću varljivost belančevina, mesa, sireva, jaja).
    Kiselina koju sadrži vino slicna je onoj koja se nalazi u želudačanom soku, te vino predstavlja lako piće koje pomaže varenje belančevina. U umerenim količinama pojačava apetit, izlučivanje žuči i čak mokraće (belo vino), međutim vino je alkoholno piće pa dovodi do nastajanja svih loših pojava koje prate alkoholizam.
    Iako su preporučljive količine vina vrlo različite i zavise od individualnih mogucnosti, ipak se svi slažu da dozvoljena dnevna kolicina alkohola ne sme biti veca od 10-30% od kalorijske vrednosti dnevnog obroka. Što znaci oko litru vina 11° i to ukoliko se hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino (crno ili belo) ne sme se piti ni kod jednog obolenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u slučajevima hroničnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino štetnije od belog. Zbog toga što nadražuje nervni sistem i izaziva nesanicu, vino (belo naročito) je štetno u najvećem broju nervnih oboljenja.

    Vino NIKAD ne pijte na prazan želudac !!!
    Dijetolozi preporučuju samo pola čaše po obroku tj. jedna čaša za rucak ili za večeru. Ne preporučuje se piti vino kao aperitiv. Na prazan želudac negativno deluje na jetru, koja sadrži enzim koji može svariti alkohol, pretvarajući ga u sirćetnu kiselinu, materiju koju organizam koristi na isti naćin kao i šećere i izaziva osecaj gladi. Bolji je sok od naradže ili paradajza: ima malo kalorija a ne podstiče apetit.
    Enzim u jetri može ukloniti iz organizma zdravih osoba neku količinu alkohola dnevno. Više od te količine alkohol postaje otrov i pretvara se u holesterol i masnoće, a da bi ga se otklonilo, organizam je prisiljen da uništava vlastita tkiva, pocevši od jetre i gušterace. Neke namirnice imaju pozitivno dejstvo na konzumente vina: vocni šeceri i belancevine (koje se nalaze u mesu, ribi, jajima i mlečnim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.
    Pijete li vino na tašte, iritiraćete sluzokožu želuca, a to zbog toga što natašte brže prelazi u krv a još brže iz krvi u jetru. Jedna caša na tašte predje u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok produžava na blizu 3 sata ako ga popijete za vreme jela. Kalorije koje se unesu vinom su neiskorištene, ne pomažu radu mišića jer alkohol sprečava gomilanje šećera koji je osnovna namirnica za mišice. Zbog toga lekari vino smatraju antinamirnicom. Od vina se deblja. Doduše, na posredan nacin.

    Dobra kapljica i dijeta, dobra kapljica i sport ne idu zajedno!

    Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomažu u zaštiti protiv hladnoce! Alkohol, odmah nakon što smo ga popili daje varljivi osećaj topline, budući da širi krvne žile, dok u dubini prouzrokuje hlađenje organizma. Alkohol prouzrokuje i pojačano mokrenje;

    Zanimljivost: Žene apsorbuju Etanol brže od muškaraca - dakle brže se i napiju
    Velike količine alkohola štete srcu i jetri. Alkohol je opasniji noću!
    Najnepogodnije razdoblje za konzumiranje vina je od 2 sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do večere alkohol je podnošljiv. Noću sistem za varenje ima manje energije za varenje alkohola. Oni koji veruju da vino pomešano sa vodom ne škodi, žrtve su predrasuda. Kolicina alkohola se u takvom vinu ne menja a voda olakšava njegovu apsorpciju. Vitamin C suzbija dejstvo alkohola.
    Slika
    Slika
  • 314pezos
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 7047
    Pridružio se: pre 15 godine
    Gender:

    Velika prednost u maloj čaši

    od 314pezos » pre 14 godine

    Velika prednost u maloj čaši
    Prof. dr Džon Pezuto i njegovi saradnici sa Univerziteta llinois u Čikagu nisu ni sanjali da ce od 1.000 istraženih biljnih vrsta aktivnu supstancu resveratrol upravo naci u crnom groždu. Buduci da najviše resveratrola ima u opni crnog grožda, jasno je da ga ima i u crnom vinu, prosečno 5 mg u 1 litri. Kako se uz ručak može popiti oko 0,5 litre vina, radi se o maloj količini resveratrola, pa ne čude brojni pokušaji da se sušenjem vino koncentriše, a vinski prah pretvori u tablete.
    Doktorka Džoan Manson, u svojoj knjizi "Sprečavanje srčanog udara" objavljenoj 1996. godine, zaključuje: "Jedna ili dve caše crnog vina dnevno mogu da smanje rizik od prerane smrti za 20 do 40 posto. Zašto Ijudi to ne koriste?"
    Hranljive materije (u 100 g vina): vitamin A, vitamin D3, vitamin B1, vitamin B2, vitamin B6, natrij, kalijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, gvožde, fruktoza, glicerol, etanol, ekstraktivne materije.
    Blagotvorna dejstva možemo ocekivati samo od kvalitetnih vina. I ovog puta nije dobro zaključiti da naša vina nevrede.

    Crno vino
    Crno vino smanjuje rizik od srčanih bolesti za 50%. Ne čudi što su posle devedesete godine, kada su istraživaci sa Harvarda uključili crno vino među osam proverenih načina zaštite od bolesti srca i krvnih sudova srca, neke države ozbiljno shvatile ulogu umerenih količina alkoholnih pića u zaštiti zdravlja svog stanovništva.
    Istovremeno, s crnim vinom u službeni "arsenal oružja" protiv bolesti srca krvnih sudova srca tada je "ubačen" i aspirin.
    Da bi se precizno izmerila količina resveratrola u crnom grožđu trebalo je razviti više analitičkih metoda.
    Dosadašnja istraživanja pokazuju da najviše resvervatrola sadrži sorta kaberne suvinjon, a zatim dolaze sorte muškat tamni i muškat bronzani! Pošto opna crnog grožda obiluje resvervatrolom, trop koji ostaje posle ceđenja tog grožda vrlo je zdrav pod uslovom da nisu korišcena hemijska zaštitna sredstva (bakar sulfat).
    Što je vino tamnije, to je bolje! Dok čaša crnog gustog vina sadrži prosečno 640 mikrograma resveratrola, šaka kikirikija sadrži samo 73 mikrograma, a gotovi suplementi sadrže do 600 mikrograma resveratrola: dakle, manje nego u jednoj čaši crnog vina.

    U crnom vinu ima i drugih fenolnih materija, flavonoida (oko 100 mg u 1 litri) koje sprečavaju oksidaciju lošeg (LDL) holesterola. U celom tom procesu etanol, odnosno obični alkohol, služi kao rastvarac.
    Ljubitelji crnog vina s razlogom mogu da likuju, jer ne samo da štiti srce, već svojim poklonicima crno vino "daruje" i po koju godinu. Oni koji ga piju žive duže, dokazale su Finska studija iz 1995. godine, te poznata i cenjena harvardska studija iz 1997. godine. Zanimljivo, obe studije su pokazale veliku zdravstvenu prednost onih koji umereno piju i u naucnom casopisu "British Medical Journal" objavljeni su podaci istraživanja o crnom vinu, kaberne suvinjon, koji su proveli naučnici sa Univerziteta u Južnoj Kaliforniji. I to istraživanje je potvrdilo sve nalaze finske i harvardske studije. Zlobnici će reći: "Ništa čudno, pa studiju je platio proizvodac vina". Međutim, tu primedbu treba zaboraviti, jer jednostavno ne mogu svi nalazi biti plaćeni! Upravo zbog toga treba izdvojiti Dansku studiju iz 1995. godine, u kojoj je utoku 12 godina ispitano 13.000 muškaraca i žena od 30 do 70 godina. Studija je pokazala da su oni koji su pili crno vino imali 50 posto manji rizik od srčanih bolesti u odnosu na one koji nikada nisu pili vino! Zato je prof. dr Morten Gronbaek, vođa istraživackog tima zaključio: "Od bolesti srca i krvnih sudova srca najviše se umire, a crno vino štiti upravo taj sistem". Fenolne materije iz crnog vina sprečavaju nastajanje krvnih ugrušaka u krvnim sudovima srca i mozga. Crno vino nije lek, ali je izvanredno korisna i zdravstveno preporučljiva namirnica, jer sprečava ono najgore - iznenadni kraj života.

    Francuski paradoks - pomaže u sprečavanju srčanih bolesti
    Kako jedan čaša vina uz večeru može koristiti našem organizmu? Trenutna istraživanja koja sprovodi UCA- Davis ukazuju na to da vino smanjuje pojavu srčanih ( koronarnih ) bolesti.
    Ovo je jedno vreme bilo poznato i kao „francuski paradoks“, zata što lekari nisu mogli otkriti zašto Francuzi poznati po svom načinu ishrane (konzumiranju sira, maslaca, jaja, mesa i dr.hrane pune holesterola i masti ) ne obolevaju u većoj meri od srčanog udara. Ispostavilo se da je odgovor u vinu.
    Kako vino deluje u telu? Vino menja nivo lipida (masti) u krvi. Snižava ukupan holesterol tako što istovremeno povećava nivo HDL i smanjuje nivoe LDL.U suštini, vino održava krvne sudove čistim. Pokazalo se da vino snižava lepljivost krvnh pločica,tako da postoji manja verovatnoća zgrušavanja krvi unutar krvnih sudova. Istraživanja pokazuju da efekat lepljivosti traje oko 2 dana, zbog čega je upravo čaša vina dnevno jako korisna.
    Za one koji žele da održavaju zdravu telesnu težinu, vino pomaže u snižavanju nivoa glukoze i insulina.Umereno konzumiranje vina može takođe pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
    U grožđu i vinu se nalaze jedinjenja resveratrolai kvercetina, koja kako pokazuju klinički i statistički dokazi i laboratorijske studije mogu podići imuni sistem i sprečiti stvaranje tumora, uz mogućnost zaštite od srčanih bolesti i čak produžiti život.Copenhagen studija srca je pratila 130 000 ljudi tokom 10 god. Utvrđeno je da su pacijenti koji su pili u proseku 6 čaša vina nedeljno imali 30 – 40 % nižu stopu smrtnosti u odnosu na ostale.
    Generalno, istraživanja su pokazala da su oni koji piju redovno 1-3 čaše dnevno zdraviji u odnosu na one koji ne piju nikako kao i u odnosu na one koji piju više.
    Neki ljudi su preosetljivi na prirodne sulfite koji se nalaze u vinu (veća količina se nalazi u belim vinima), a drugi pak dobijaju migrene od prevelike količine tanina kojeg najviše ima u crnim vinima.Ukoliko se konzumira umereno, vino pruža mnogobrojne koristi.

    Najzdravije vino
    "Kaberne sovinjon", vrhunski izbor za mnoge poznavaoce vina, ujedno je i najbolji izbor za zdravije srce.
    Doktor Žan-Pol Bruste iz Pesaka, južna Francuska, tvrdi da grožde vrste kaberne sovinjon sadrži visok nivo resveratrola, jakog sastojka koji podstice dobar rad srca, a ograničava nastajanje holesterola. On je u Britanskom medicinskom časopisu objavio da je "najveća koncentracija resveratrola pronađena u crnom vinu, naročito u vrsti kaberne sovinjon iz vinograda u Bordou". Crno grožde proizvodi resveratrol da bi se zaštitilo od potencijalno smrtonosnih gljivica. Ovo grožde takode sadrži visok nivo polifenola, antioksidanta koji sprečava oštećenje ćelija koje izazivaju slobodni radikali. Još jedan bitan sastojak crnog vina jeste i kvercitin, koji pomaže širenje krvnih sudova i sprečava zgrušavanje krvi.
    Važno je, ipak, znati da je "efekat dobrog crnog vina usko povezan sa zadovoljstvom čula mirisa i ukusa, izborom pravog vina, poznavanjem njegovog porekla i njegovom degustacijom u toplom i prijateljskom okruženju", kaže doktor Bruste.
    Za ove naše prostore postaje vec pravilo da previše poverenja ukazujemo svemu što je došlo sa zapada nipodaštavajuci svoje ili ono što nam stiže sa istoka. Najmanje prostora ostavljamo stručnjacima, malo za
    lične logične zaključke, a posledice takvog stava su možda i nesagledive.
    Ocena otome koje je vino najbolje je individualna, važno je imati kvalitetno vino, a složićemo se da se o ukusima ne raspravlja. Dakle, najvažnije je piti kvalitetna - vrhunska vina.

    Vino pomaže u sprečavanju moždanog udara
    U svom izdanju medicinski magazin New England je ukazao na to da ukoliko se vino konzumira jednom nedeljno umesto jednom dnevno može doći do redukovanja rizika od moždanog udara.
    Istraživanje je obuhvatalo 22 071 muškaraca lekara, od 40- 48 godina koji su pili od nealkoholnih pića pa do tri pića dnevno.Ovo je bilo i najveće istraživanje o povezanosti alkohola i moždanog udara urađeno do tada, koje je ukazalo na sniženje rizika od ishemičkog udara za oko 20% kod osoba koje su umereno pile.Ishemički udar je najčešća vrsta udara. Alkohol nije imao efekta na izliv krvi, mnogo ređeg oblika udara, kada dolazi do iznenadnog krvarenja u mozgu.
    Istraživači pretpostavljaju da bi se iste koristi mogle odnositi i na žene, s obzirom na to da alkohol „pročišćava arterije“ što se dešava kod oba pola. Sam alkohol razbija ugruške krvi, dok vino istovremeno povećava količinu HDL( dobrog holestreloa) u krvotoku.
    Ovo nije prvo istraživanje koje pokazuje kako alkohol pomaže u sprečavanju moždanih udara. Northern Manhattan Stroke istraživanje je ukazalo na to da je prisutna ista zaštita od ishemičkog udara kod belaca, crnaca i Hispanaca.

    Konzumiranje vina, posebno belog može da utiče na pluća
    Prema istraživanjima sprovedenim od strane profesora i asitenta pri jednom američkom univerzitetu konzumiranje vina tokom života i periodično povezano je sa boljim funkcionisanjem pluća.
    Istraživanje je sprovedeno slučajnim uzokom na 1555 belaca i afroamerikanaca stanovnika zapadnog New Yorka. Sakupljene su opširene informacije u vezi sa konzumiranjem alkohola (trenutno i tokom čitavog života), životnim navikama, a izvršena su i standardna testiranja pluća i telesna merenja.
    Kako bi lakše definisali konzumirenje alkohola ispitanici su podeljenji u grupe u zavisnosti od količine konzumiranog alkohola, na ”nekonzumente” (manje od 12 pića tokom života), ”trenutne nekonzumente” (koji konzumiraju alkohol, ali nisu pili poslednjeg meseca) i “trenutne konzumente”.
    Analiza svih varijabli pokazala je da konzumiranje vina tokom života kao i trenutno konzumiranje, u poređenju sa ostalim alkoholnim pićima, najviše utiče na pluća. Taj efekat se objašnjava antioksidantima koji se nalaze u vinu. Rezultati istraživanja pokazuju da alkohol može povećati oksidativno opterećenje, kao i da vino sadrži antioksidante kao što su flavinoidi i fenoli. Smatra se da nivoi antioksidanata utiču na zdravlje i funkcionisanje pluća.
    Slika
    Slika
  • 314pezos
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 7047
    Pridružio se: pre 15 godine
    Gender:

    Vino i hrana - korisnost u ishrani

    od 314pezos » pre 14 godine

    Vino - korisnost u ishrani
    Autor: doc dr Maja Nikolić 25.12.2007

    Vino je alkoholno piće svojstvene arome i boje, dobijeno procesom fermentacije soka, najčešće od grožđa, pod uticajem gljivice Saccharomyces ellpsoideus, u uslovima bez prisutnosti kiseonika pri temperaturi od oko 30° C uz 25 % šećera.

    Najstariji arheološki nalaz vina potiče iz Irana, gde je u amfori iz 5500. godine pre n.e. nađen talog sa ostatkom vinske kiseline i tanina, dok fosilni nalazi pokazuju da je vinova loza rasla već u tercijaru, milione godina pre čoveka. Lekovitost i antiseptička svojstva vina bila su poznata još u davnim vremenima. Vino je piće, hrana, antiseptik i regulator mnogih procesa u organizmu Hipokrat je preporučivao posebne vrste vina za groznicu i kao diuretik. Francuski doktori napisali su najranije poznatu štampanu knjigu o vinu oko 1410 g.

    Uz vitamine i minerale koji pomažu boljem funkcionisanju organizma, vino ima i hranjive sastojke, šećer (dekstroza!), glicerol, proteine i alkohol. Od vitamina su prisutni: A, B i C, kao i 13 minerala. Crno je vino bogatije hranljivim sastojcima nego belo, a belo ima nešto više riboflavina (B2 vitamina) od crnoga. Vitamin B je u vinu stabilan i ne nestaje starenjem vina.
    Sadržaj alkohola u većini vina je umeren (10-15 zapreminskih %)

    Pozitivni sastojci vina su:
    povoljan odnos i sastav organskih kiselina (0,35 do 1,4 % vinske, jabukove, oksalatne, ugljene i dr.);
    materije ukusa i mirisa (1 - 5 promila);
    taninske materije (od 0,7 - 7 promila);
    mineralne materije (1,3 - 4 promila);
    neprevrelih šećera (3 do 15%
    vitamin C i B-kompleksa.

    Vino ima nižu energetsku vrednost (belo vino srednjeg kvaliteta iznosi 68 kcal u 100 g).

    Vino, stono belo, sastav100 g
    Hranljive materije Merna jedinica

    Energetska vrednost 68 kcal / 284kJ
    Ukupno belančevina 0,10 g
    Ukupno ugljenih hidrata 0,80 g
    Dijetna vlakna 0 g
    Ukupno masti 0 g
    Holesterol 0 mg
    * Izvor podataka: USDA National Nutrient Database for standard Reference, Release 16 (July 2003)

    Vino je odlično za vreme jela, jer svojom kiselinom dostiže nivo kiseline želudačnog soka i tako dopridonosi boljem varenju. Alkohol u umerenim količinama stimuliše varenje, rad srca, cirkulaciju i stoga mnogi nutricionisti preporučuju vino kao važan sastojak ishrane.

    Umerenom potrošnjom smatra se 70 g etanola (ili 1 l slaboalkoholnog vina) nedeljno, što odgovara 1 dl vina dnevno. Neki smatraju da se umerenom potrošnjom može smatrati i dvostruko veća količina konzumiranog vina (1 dl uz ručak i isto toliko uz večeru).

    Na području Meiditerana, gde se crno vino pije razređeno s vodom – bevanda, ukupna smrtnost i smrtnost izazvana kardiovaskularnim oboljenjima manja je nego na područjima gde se vina ne konzumiraju.
    Uticaj vina na zdravlje

    Najzaslužnijima za zdravstvene učinke vina smatraju se - polifenoli, osobito resveratrol, organska jedinjenja koja spadaju u antioksidanse. Dokazano je da je resveratrol, kao prirodni sastojak voća (dud, kikiriki), grožđa i vina, i do 10 puta prisutniji u crnom (oko 5 mg/l) u odnosu na bela vina, odgovoran za redukciju rizika raznovrsnih oboljenja, a najviše kardiovaskularnih. Crno vino sadrži i druge fenole – flavonoidi (oko 100 mg/l). Polifenoli uništavaju štetne substance, slobodne radikale, koji mogu uzrokovati tumore. Oni čuvaju prohodnost arterija i tako smanjuju rizik od bolesti srca.

    Osim što je poznato da 20-30 g alkohola/ dnevno može smanjiti rizik od srčanog udara za 40 %, način delovanja alkohola iz vina (i ostalih pića) i resveratrola bitno se razlikuju. Alkohol sprečava stvaranje ugrušaka u krvi, resveratrol deluje na nivou ćelije sprečavajući njeno propadanje usled procesa oksidacije. Upotreba vina znatno umanjuje mogućnost nastanka karcinoma, povoljno deluje na povećanje korisne frakcije holesterola (HDL), a smanjuje nivo LDL holesterola, uzročnika bolesti srca i krvnih sudova, snaižava krvni pritisak, u malim količinama smanjuje mogućnost stvaranja kamenaca, dok u velikim količinama ometa apsorpciju kalcijuma.

    Svako vino ima posebne osobine koje dopunjuju ukus pojedinih jela kod pripreme ili kao piće. Postoje određena pravila o tome koje je vino najbolje uz pojedino jelo, pa o tome vodite računa prilikom kupovine. Osim što je važna boja vina, moraju biti čista i bez oporog okusa.

    Važna je i temperatura čuvanja vina. Crvena (crna) vina poslužuju se na temperaturi 18-20°C, bela na 10-12°C, a šampanjac na 5-6°C.

    Ako ste ljubitelj belog vina, a hteli biste od njega imati koristi za zdravlje kao kod ljudi koji piju crno vino, francuski naučnici su proizveli novo vino - Paradoxe Blanc, bogato polifenolima koji mogu pomoći u sprečavanju bolesti srca."Polifenoli se skupljaju u koži grožđa, a njihov visok % dobija se uglavom pri preradi crnog vina", piše New Scientist. Naučnici iz Montpellieru, u Francuskoj, stvorili su belo vino od grožđa s velikim učešćem polifenola, ali tako da ono ima sve poznate dobre strane crnog vina. Vino Paradoxe Blanc dobilo je ime po tzv. francuskom paradoksu - činjenici da u toj zemlji ima malo srčanih bolesti bez obzira na obilnu ishranu. Vino je stvoreno prvenstveno za osobe s dijabetesom tipa 1, čiji organizam ne može uništiti slobodne radikale. Ispitivanja vina pokazala su da 1 ili 2 čaše vina dnevno obnavljaju nivo antioksidanata kod dijabetičara.

    Vino i hrana
    Ukusi su različiti pa je i kombinovanje vina i hrane lični izbor. Generalno, svaka osoba bi trebala da odluči koja kombinacija za njega ima najbolji ukus i ne bi trebalo da se puno brine o tome šta će drugi reći.To može biti prilično teško kada je u pitanju osoba koja se tek počinje uživati u u čarima vina, stoga će vam možda sledeće smernice biti od pomoći.

    Uz hladna predjela - lagana bela vina i rose vina
    Uz aperitiv - belo suvo ili suvo penušavo
    Uz školjkaše - suva pjenušava ili mlada bela vina
    Uz kuvanu ribu - lagana bela vina
    Uz prženu ribu - punija bela vina
    Uz pečenu ribu, osobito plavu ribu - crna vina
    Uz predjelo od ribe - belo suvo
    Uz predjelo od pršute - roze ili lako crveno
    Uz čorbe - belo suvo, mladi roze ili lako crveno
    Uz riblju čorbu - roze ili crveno
    Uz kuvano meso - crveno stono
    Uz teletinu i živinu - bela i rose vina
    Uz tamna mesa - crna vina i punija bela vina
    Uz pečeno meso ili divljač - crveno, dugo odležalo
    Uz pikantna jela - suva bela i crna vina
    Uz sireve - bela suva vina i crna dugo čuvana (odležana) vina
    Uz kolače - polusuva penušava, aromatična polusuva i slatka vina.

    Kao i prilikom planiranja jelovnika kada polazite od lakših ka težim ukusima, tako i sa vinima polazite od svetlijih ka tamnijim. Pa tako Champagne ide jako dobro sa zakuskama ili predjelima, ali i uz slatkiše. Belo vino se obično služi sa salatama i laganim jelima, uz ribu i riblju čorbu, dok crno vino odlično ide uz govedinu, jagnjetinu, svinjetinu, pačetinu, guščetinu, ćuretinu, roštilj, divljač ili divlju perad i jakim umacima. Zapravo , teška ili kompleksna vina je bolje sačuvati za glavni obrok.

    Vino i sir
    Vino i sir imaju jako dugu istoriju, spominju se čak i u Odiseji! Kao i većina odluka koje se tiču vina i kombinacija vina i sira je čisto lična, ali postoje neke kombinacije koje su prirodno zadovoljavajuće za većinu potrošača. Najčešće se kombinuje crno vino sa tvrdim sirom ,a belo sa mladima sirevima

    Vino i piletina
    Izbor vina u mnogome zavisi od toga kako se meso priprema. Belo meso ili dinstana ćuretina zahtevaju belo vino, dok pečena piletina ili ćuretina zahtevaju crno vino. Ukoliko pripremate piletinu na jednostavan način bez mnogo soseva i nadjeva onda je uz nju najbolje servirati laka vina kao što su Champagne ili Suvi Rizling .

    Vino i jela sa roštilja
    Najbolja preporuka za jela sa roštilja je Rioja. Radi se vinu srednje jačine koje je pikantnog i voćnog ukusa. Ova vina uglavnom imaju laku i svežu aromu koja potiče od njihovih tempranillo grožđa (vrsta grožđa koje se uzgaja u Španiji, a naziv potiče od činjenice da se bere ranije u odnosu na većinu crng grožđa, te otuda tempranillo-rano) te se stoga odlično kombinuju sa različitim vrstama mesa.
    Crni Riojas se servira na 16.1 -17.7 oC. U slučaju da je spoljna temperatura visoka, potrebno je pre serviranja ohladiti flašu nekoliko minuta u frižideru. Ukoliko crno vino servirate previše toplo ono će imati ukus alkohola i izgubiće veći deo svoje arome.
    Drugo vino koje dobro ide uz meso sa roštilja je Baco Noir. Ovo vino je složenog ukusa te se može prepoznati po svojoj pikantnosti i teksturi, dok njegovo konzumiranje ostavlja efekat „ružičastih usta“.
    Ukoliko pripremate morsku ribu i servirate salate, probajte Chablis, Chardonnay iz oblasti Chablis u Francuskoj.
    Ukoliko imate goste koji i nisu neki ljubitelji vina, najbolji odgovor za njih je Sangria, svež, voćni punč, koji je zapravo kombinacija crnog vina, brandija, voćai leda.

    Vino i jagnjetina
    Pinot Noir je vino koje sa svojom aromom jagode najbolje ide uz jagnjetinu. Burgundy je pinot noir napravljen u Francuskoj. Ako u pripremanju jagnjetine koristite jake začine onda je bolje da uz jelo servirate Merlot ili Cabernet Sauvignon.

    Vino i pizza
    Uz picu najbolje ide crno vino,a neka od najboljih su Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Chianti, Merlot , Rioja.

    Vino i čokolada
    Vina koja najbolje idu uz čokoladu su Merlot, Cabernet,Rizling i Port. Mlečne i crne čokolade se jako dobro slažu sa čileanskim Cabernet, dok se Mediteranska desertna vina kao što su šeri, madeira, marsala odlično slažu sa švajcarskim mlečnim čokoladama.

    Kalorije u vinu
    U hemijski sastav vina ulazi oko 85% vode, 12% etil alkohola, određeni broj kiselina, šećer i ugljeni hidrati, alkohol, aldehidi, ketoni, enzimi, razni vitamini, minerali i druge supstance koje još nisu otkrivene.U vinu postoji oko 300 različitih sastojaka koji su do sada otkriveni. Većina sastojaka vina otkrivena je od 1956.god kada je došlo do poboljšanja modernih hemijskih tehnologija.

    Iako vino ne sadrži masti ili holesterol,ono sadrži kalorije koje potiču od ugljenih hidrata. Tačan sadržaj kalorija bilo kog vina zavisi u potpunosti od nivoa šećera i alkohola koji se u njemu nalazi.

    U jednoj čaši vina nalazi se oko 80 kalorija. Kalorije u čaši vina dolaze isključivo od alkohola koje se nalzi u vinu.U vinu se nalaze vrlo male količine proteina,0 grama masti i 0.0 grama zasićenih masti, oko 3 grama „ekvivalenata ugljenih hidrata“, 9 mg kalcijuma, 3 mg gvožđa i 5 g natrijuma.

    Naveden je sadržaj kalorija u nekim vinima i vinskim proizvodima:
    0,14 l vina: 100 kalorija
    0.14 l „Lite“ vino: 120 kalorija
    0.34 l Vino Spritzer: 120 kalorija
    0.34 l vino Cooler : 215 kalorija

    Radi poređenja sa ostalim alkoholnim pićima, sadržaj kalorija:
    0.34 l limenke piva: 146 kalorija
    0.07 l doze ruma/votke/itd: ~100 ~ 120 kalorija

    Kada su u pitanju mešana pića iznos kalorija je veći zato što ona obuhvataju višestruke doze, šlag ili voće.
    Slika
    Slika
  • 314pezos
    Urednik
    Urednik
    Postovi: 7047
    Pridružio se: pre 15 godine
    Gender:

    Ostala Vina

    od 314pezos » pre 14 godine

    Voćna Vina
    Medutim, dobro vino možete napraviti i sami koristeći jagodičasto voce. Voćno vino možemo pripremiti u kucnom podrumarstvu, u adekvatnim posudama, sa vođenjem stroge higijene i uz određeno znanje. Vocno vino možemo dobiti alkoholnom fermentacijom voćnog soka ili voćnog kljuka (izmuljanog voća). Da bi se od pojedinih voćnih vrsta dobilo dobro vino, od velikog je značaja kolicina šecera i koliko kiselina sadrži pojedino voce.

    Vina od Kupina
    Ovo piće lakše se čuva ako ima više alkohola i šećera. Od količine šećera zavisi količina alkohola koju će vino imati, dok je sadržaj kiselina značajan za formiranje ukusa. Vina sa više alkohola i šecera lakše se čuvaju. Veliki procenat ukupnih kiselina u sirovini onemogućava normalan tok fermentacije i za to se mora izvršiti korekcija. Zavisno od sorte i podnevlja količina šećera u kupini iznosi od 3,5 do 7,5 %, a kiseline od 0,5 do 2,5 %.
    Od 10 kg kupina dobije se 7,5 do 9 litara šire. Voćno vino se može pripremati na nekoliko načina. Jedan je, kada se mora vršiti korekcija kiselina u širi. Za pravljenje desertnog vina od kupine koristi se uglavnom muljani kljuk, koji se sumporiše sa 15 g vinobrana na 100 kg.
    Uz pomoć vode. Ako se ne bi izvršila korekcija kiseline (smanjenje), dobijeno vino od nekorigovane šire bilo bi kiselo i neharmonično. Smanjenjem sadržaja kiselina u širi obavlja se delimicnim razblaživanjem sa vodom. Medutim, ovim se ne smanjuje samo koncentracija kiselina nego i šecera u širi. Iz tog razloga, širi, pored vode, mora se dodati odredena kolicina šecera.
    Kolicina šecera zavisi od toga koliki procenat alkohola u vinu želimo. Tako, na primer, ako se od kupine želi dobiti desertno vino sa najnižim procentom alkohola (12 odsto) na svaki litar šire dodaje se litar vode i 335 g šećera. Za svaki dalji željeni procenat alkohola u vinu, količinu šećera najlakše je izračunati tako što se na pomenutu količinu 334 g doda 40 g šećera
    Ako želimo da dobijemo vino sa 17 odsto alkohola, na svaki litar šire (10 g kljuka od kupina daje 7,5 do 9
    I šire) dodaćemo po litar vode i 506 g šećera.
    Ovako pripremljen i zasumporisan kljuk od kupine (kao i od drugog jagodicastog voća) previre u vreonim kacama oko 3 do 4 dana, a može i duže što zavisi od mase i temperature, zatim se vino cedi i sipa u čistu burad. Tiho vrenje u buretu potrajaće sve dok se ne ohladi ispod 15 stepeni Celzijusa, kada se vrenje i zbog visokog sadržaja alkohola prekida. Preostala količina neprevrelog šecera vinu ce dati slatkast i ugodan ukus.
    Ako vino pripremamo u malim količinama, preporučujemo staru recepturu naših baka. Za 4 kg kupina upotrebiti 1 kg šecera. U veću teglu ređati red kupina red šećera dok se sve ne utroši, tako da grlić tegle ostane prazan, povezati papirom bez štampe i ostaviti na suncu da stoji 10 dana. Zatim vino pažljivo odliti i sipati u flaše koje se samo sa vatom začepe i ostave na toplo da se završi vrenje. Nakon završenog vrenja, koje traje sve dok se izdvajaju mehurici, flaše se hermeticki zatvore.
    Desertno vino od kupine narocito se preporucuje osobama koje boluju od anemije.

    Kako se pravi Kupinovo Vino
    Ubrane (ili kupljene) sveže kupine se zgnječe. Za veće količine je najbolja vinogradarska muljaca. Sadržaj se ostavi u posudi - najbolje su i najpraktičnije plastične, jer ne uvlače boju kupina - te im se doda 15 % šecera. Ostavi ih se tako da stoje 7-10 dana. To je vreme vrenja, a najbolje je da se ono obavi bez prisutnosti vazduha. Nakon toga se odvaja suva materija (trop iz kog se može peći rakijal). Tečnost se ocedi i stavlja u burad i doda se još 10 posto šecera na celokupnu tečnost. Zatim sledi pretakanje, isto kao i kod vina.
    Važno je napomenuti da se u ovom procesu NE koristi Nl KVASAC Nl VINOBRAN!
    Kupinovo vino se pije po načelu "apotekarske merice" - na naprstak - zbog 15 posto alkohola, a valja voditi računa i o afrodizijackom delovanju!

    Vina Medicata
    Medicinska vina ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih lekovitih materija.
    Za lečenje se upotrebljavaju različite vrste vina sa različitim (određenim) postotkom alkohola.
    Evo tri recepta za lekovita vina, koja služe za jače izlučivanje sokova za varenje, za pospešivanje varenja, posebno kod jela koja se teško vare, te za jačanje i okrepljivanje.
    U ovom slučaju vino predstavlja materiju koja prima lek da bi se ovaj lakše uneo u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina sa razlicitim sadržajem alkohola. Postoje obična vina koja sadrže samo jedan lekoviti sastojak i složena vina sa vecim brojem ovih sastojaka.
    Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a čuvaju se i održavaju sveža u bocama koje su do vrha napunjene i dobro začepljene. Upotreba ovih vina je bila nekada znatno veća, ali danas išcezava.
    Osim toga, po međunarodnoj konvenciji (Brisel,1925.g.), lekovi jakog delovanja ne smeju se koristiti u obliku «vina» zbog toga što bolesnik može steci naviku -zavisnost- pa postepeno povećava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s gvoždem i druga.

    Kina-Vino-(Vinumchinae)
    Ovo vino se osim gore navedenih svojstava koristi i za jačanje krvotoka i srca (roborans).
    Pravi se prema receptu: Na 88 grama crvenog prirodnog vina ohladjenog sa rastvorom (10%) želatina, dakle vina beztanina, te se u njega stavlja:
    ekstrakt kinovca (Extractum Chinchonae sicum): 0,5 grama,
    koncentrisani spiritus (Spiritus conc.): 0,2 grama,
    glicerin (glycerolum): 0,3 grama,
    destilisana voda (Aquae dest.): 1 ,o gram,
    limunovsirup (Sirupus Citri): 10 grama.
    Razume se, za pravljenje jedne litre kina-vina, gore navedene sastojke treba upodeseterostruciti.
    Pije se dnevno 2-3 velike kasike. Ovo vino je najbolje dati da se napraviti u apoteci.
    Pre mešanja gore navedenih sastojaka vinu se mora oduzeti tanin, to se postiže tako da se svakoj litri
    vina dodaje rastvor želatina. Rastvor želatina se priprema tako da se jednom gramu želatina doda 10 grama vode i to sve doda litri vina, više puta dobro promućka i ostavi da stoji nedelju dana a zatim se procedi. Tek tada je vino pogodno za pravljenje vina po gore navedenom receptu. Ukoliko ne želite sami da spravljate ovo vino, odnesite apotekaru gotovo vino, a on će (ako će?l) dodati ostale navedene sastojke.

    Vino od Lincure sa gvožđem - (Vinum gentianae ferratum)
    Ovo je lek protiv malookrvnosti - anemije.
    Priprema se po ovom receptu:
    Na 77,8 grama belog vina (Vinum album), kojeje oslobodjenotanina-na ranije opisan nacin, sa želatinom,- stavlja se:
    ekstrakt lincure (Extract. gentianae): 0,5 grama,
    rastvor gvozđe hlorida (Ferri chloridi sol.): 1,5 grama,
    gvozdeni prašak (Ferri pulverisati): 0,1 gram,
    vitamin C (Acidi ascorbinici): 0,2 grama,
    limunov sirup (Sirupi citri): 20,o grama.
    Ovo je recept za 1 decilitar, pa treba za jednu litru sastojke upedeseterostruciti.
    Postupak: najprije se rastvoru gvozđe hlorida dodaje gvozdeni prašak i meša dok ne išcezne žuta boja.
    Tek tada se dodaje belom vinu u kojem su već otopljene ostale lekovite materije. Ta se smesa zatim ostavlja na hladnom mestu 24 sata, a onda procedi. Pije se sa slamkom, i to tako da se u veliku kašiku ulije promućkana tečnost i onda srče na slamku, dva puta dnevno, ne više. Uvek se u isto vreme mora jesti crni pšenicni - raženi hleb napravljen od celoog zrna (integralnog brašna), jer se u takvom brašnu nalaze važne materije za suzbijanje malokrvnosti. Isto se tako mora jesti jetra i to naglo pečena, tako da u sredini ostane sirova, jer jedino na taj način zadržava neophodan vitamin B12, bez kojeg se ne leči anemija. Uz to, uzimati ili namirnice bogate vitaminima B-grupe, narocito B2 i B12. Vino se dobro začepljeno mora čuvati na hladnom mestu.

    Vino za jačanje (Vinum tonicum)
    Vino se pravi prema receptu (za 1 decilitar):
    Vino maraština-vino napravljeno od polusušenog grožda iz primorskih krajeva jer je vino (mislimo na prirodno vino) iz južnih krajeva bogato etanolom i sladorom. Maraštinu može zameniti i dobro napravljeno vino iz polusušenog grožda.
    Na 70 grama vina dodaje se: (za 1 dl vina):
    tinktura kinovca (Tinct. Cinchoanae comp.): 10 grama,
    tinktura strihne (Tinct. Strychni): 0,5 grama,
    kofein (Coffeini): 0,1 gram,
    natrijum fosfat (Natrii phosphati monobasici): 1,2 grama,
    glicerin (Glyceroli 9:1,2 grama i narancin sirup (Sirupi aurantii): 17,o grama.
    Vino se spravlja tako da se najpre kofein i natrijum monobazicni fosfat otope u vinu iz kojeg je prethodno bila izvadjen tanin (uz pomoć želatina), a kada se otopi, vinu se dodaju tinkture, glicerin i sirup narandže.
    To vino za jačanje daje se kod slabosti posle prebolenih teških bolesti, kod opšte slabosti - astenije, kod opuštenosti nervnog sistema. Piju se dnevno 2 velike kašike posle jela.

    Ruzmarinovo Vino
    4 kasike osušenog ruzmarina, 1 litra belog vina.
    Drogu usitniti i staviti u staklenu bocu sa širokim grlom pa je preliti kvalitetnim vinom.
    Bocu poklopiti i vino ostaviti da stoji dva dana. Povremeno promešati. Procedjeno vino uliti u bocu koja se cuva dobro zatvorena, tamne boje, na tamnom i hladnom mestu.
    Starim i iscrpljenim osobama preporucuje se redovno pijenje ovog vina, jer ono stimulise protok krvi i druge telesne funkcije, što omogucuje osvežavanje celog organizma.
    Pije se 3 puta na dan po 0,5 dl Vina, i to prvi put ujutro natašte, drugi put pre ručka a treći put pre večere

    Biljno Vino
    Za spravljanje ovog lekovitog biljnog vina potrebno je: 1,141 listova koprive, 0,571 listova maslacka; 0,571 listova čička, 1 kg šecera, 3 limuna, korica od sedam mandarinka, korica od pet narandži, 1 paketic kvasca i 7,3 litri vode.
    Mlade i zdrave listove biljaka staviti u dovoljno veliki lonac, dodati limun narezan na ploškice, nasjeckanu koricu mandarina i narandži, rastopljeni kvasac i šećer. Preliti vrelom vodom i na laganoj vatri kuvati sat vremena. Dobro promešati i u pokrivenoj posudi ostaviti da stoji 14 dana, odnosno dok se ne završi fermentacija. Tada vino promešati, procediti i natočiti u čiste staklene boce, koje treba dobro začepiti i čuvati ih na hladnom i tamnom mestu do upotrebe.
    Slika
    Slika
Odgovori 6 postova Stranica 1 od 1

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 54 gosta