[suzana]

Već neko vrijeme nalazim na ovom forumu na postove u kojima se piše da nije preporučljivo jesti grožđe. Zanima me zbog čega. Šta je siroto grožđe skrivilo da ga ne smijemo jesti, a vino (crno) je preporučljivo?

[Praslin]

Grožđe je dosta kalorično, ima visok glikemijski index, pa se zbog toga ne jede u dijeti.
Nije nezdravo, nego goji
Teoretski, može u dijeti i grožđe da se jede, ali u malim količinama.

Što se tiče vina, ni u jednoj dijeti nije preporučljivo piti alkoholna pića, jer je jetra opterećena, pa da je ne bi opterećivali dodatno.

E, sad. Kad dođeš do željene težine, onda može da se (u malim količinama) jede grožđe ili pije crno vino.
Što se tiče lekovitosti vina, tu imam ozbiljne rezerve.
Svakako je bolje piti crno vino nego neko drugo alkoholno piće, ali svaki alkohol je štetan po jetru, tu nema zbora i svaki akohol ubija sive ćelije mozga.
S druge strane, većina namirnica u ishrani ima dve strane - dobra zbog jednog, loša zbog drugog.
Zbog toga je u umerenosti sva mudrost.
Vino je dobro, ako je po malo. I grožđe je dobro, ako je po malo. I meso je dobro, ako je po malo...

[suzana]

Grožđe

"Energetska i nutritivna vrijednost

Grožđe je plod biljke latinskog naziva Vitis vinifera. Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog, suhog ili oporog okusa. Prozirno meso obavija glatka kožica.

U 100 g svježeg voća sadržano je 69 kcal ili 288 kJ energije, 0,72 g proteina, 0,16 g masti, 18,10 g ugljikohidrata, 0,9 g dijetetskih vlakana i 15,48 g šećera.

Grožđe je dobar izvor vitamina C (11 mg, što je 14% preporučenog dnevnog unosa). Sadrži fosfornu kiselinu, sve B vitamine, osim B12, koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav. Bobice grožđa sadrže magnezij, mangan i kalij.

Ljekovitost

Grožđe je visokovrijedan izvor fitokemikalija bioflavonoida. To je specifična skupina biljnih pigmenata (boja) koje se danas intenzivno istražuju. Izraženija boja grožđa znači jaču koncentraciju bioflavonoida. Ove tvari posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal, tj. štite stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala.

Nefermentirani sok grožđa, koji se upotrebljava još od doba starih Rimljana, koristi se za pripremu jedne od svjetski najpoznatijih vrsta senfa, one iz Dijona.

Brojni dokazi pokazuju da polifenoli prisutni u vinu blagotvorno djeluju na zdravlje srca. U novoj studiji, istraživači s University of Connecticut utvrdili su da i grožđe sa svojim komponentama, polifenolima, također ima zaštitno djelovanje na srce. Polifenoli iz grožđa (a koji se nalaze i u vinu), resveratroli, antocijani, katehini i kvercetini, djeluju na dva načina: skupljaju i inaktiviraju slobodne radikale, te reduciraju stvaranje malondialdehida, nusprodukta oksidacije. Također je dokazano da konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, jer sprječava nakupljanje crvenih krvnih stanica u žilama, poboljšava kapacitet srca i smanjuje opseg uništenog tkiva nakon srčanog udara.

Konzumacija soka od grožđa ima trostruki učinak: podiže razinu nitrooksida, koji pomažu u smanjenju začepljenja žila, smanjuje agregaciju crvenih krvnih stanica i povisuje razinu alfa-tokoferola, koji kao antioksidant povećava antioksidantna svojstva plazme za 50%.

Fenolni sastojak resveratrol u kožici grožđa inhibira djelovanje proteina koji sudjeluju u regulaciji stanice, te enzime i hormone koji doprinose povišenom tlaku i bolestima srca.

Ako imate problema s visokim tlakom, čaša vina uz ručak ili večeru može utjecati na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Naime, stanovnici sjeverne Europe i Amerikanci imaju mnogo veći rizik smrtnosti od stanovnika u mediteranskom području.

Resveratrol također pokazuje izvanredna inhibicijska svojstva na staničnoj razini u počecima stvaranja raka prostate, pluća, jetre i dojke. Kao antioksidant, on sudjeluje u zaštiti pluća od bolesti povezanih s pušenjem.

Antioksidanti iz voća i povrća, kao što su vitamini A, C i E, koje nalazimo u grožđu, također utječu na očuvanje vida, objavljeno je u studiji Archives of Ophtalmology. Tri obroka voća dnevno smanjuju rizik od oboljenja od makularne degeneracije.

I ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv čak 14 tipova bakterija, uključujući Escherichiu coli i Staphylococcus aureus, pokazuju istraživanja. Kožice bobica grožđa bogate su balastnim tvarima te pospješuju rad crijeva i otklanjaju zatvor stolice, ujedno odstranjujući suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu masne tvari. Grožđe je idealno za jesenske dijete. Ubrzava protok mokraće kroz bubrege, mjehur i mokraćne kanale.

Grožđe djeluje kao prirodni tonik organizma, a uz to je i izrazito hranjiva namirnica. Sjemenke treba pažljivo žvakati, jer se u njima nalazi aktivna tvar koja djeluje na smanjenje kolesterola."

http://www.coolinarika.com/namirnica/grozde#entity_nutrition_analysis