Klinički nutricionista Džej Rob je bolovao od
reaktivnih hipoglikemija. Borben po prirodi, uhvatio se u
koštac sa ovim poremećajem a kao rezultat je je nastala dijeta
"Fat Burning" (dijeta za sagorevanje masti). Ova
dijeta se pokazala kao uspešno sredstvo za stabilizovanje
nivoa šećera u krvi i regulisanje telesne težine.
Sam autor kaže da mu nije bila namera da piše
knjigu o skidanju kilograma već o povećanju energije. Ipak,
pokazalo se, da osobama koje su na ovoj dijeti ne samo što
se podigne ukupni nivo energije već počinju i da gube na težini
- budući da se energetska potrošnja povećava!
Osnove dijete
Rob objašnjava da uobičajna dijeta sa malo ugljenih
hidrata može proizvesti brze rezultate koji su često skopčani
sa dodatnim neugodnostima. U prvom trenutku to je umor a na
duže staze ova dijeta se može povezati i sa određenim zdravstvenim
rizicima. I zato je njegov savet pravljenje svojevrsnih ciklusa
u kojima će biti zastupljeni i nisko i visoko ugljenohidratni
dani. Prostim jezikom rečeno, jednoga dana se jedu namirnice
sa niskim sadržajem ugljenih hidrata a sutradan one sa visokim.
Njegove su preporuke da se svaki dan konzumiraju
tri obroka. Jednom nedeljno postoji tzv. slobodan obrok, gdje
se može jesti apsolutno sve, ali samo u toku jednog sata.
Dijeta se temelji na konceptu da treba stvoriti
takve uslove da telo samo spali salo, kao da je ono primarni
izvor energije. Rob objašnjava da naizmjeničnim niskim i visokim
ugljikohidratnim danima manipuliše metabolizmom glikogena
i da uz pomoć ovoga trika telo ne skladišti višak masnoće.
Rob takođe daje dvanaest različitih varijacija
na strukturu prehrane, koje su dizajnirane tako da odgovaraju
specificnim ciljevima.
Preporučena hrana
Rob daje savete o tome kako odabrati namirnice
koji su izvori dobrih ugljenih hidrata. On kaže da su pogrešni
ugljeni hidrati glavni uzrok umora i mogu proizvesti pospanost
nakon jela.
Preporučeni ugljeni hidrati su: krompir, beli
i integralni pirinač, testenina, kukuruz, hleb od celovitog
pšeničnog zrna i voće.
On takođe naglašava važnost kvalitetnih proteina
i zdravih masti. Dovoljna količina proteina u svakom obroku
je ključ za održavanje nivoa glukoze u krvi na istom nivou
i ravnomernog snabdevanja tela energijom tokom čitavog dana.
Primer jelovnika
Dan sa malom količinom ugljenih hidrata
Doručak
Omlet od belanca, sira i sitnoseckanog povrća
Ručak
Velika salata od tunjevine, sezonskog povrća i maslinovog
ulja (1 kašika)
Večera
Nemasna govedina s umakom od brokula i kikirikija
Dan sa velikom količinom ugljenih hidrata
Doručak
Voćna salata i jogurt
Tost od integralnog hleba sa medom
Ručak
Ćureća prsa s pečenim krumpirom
Zelena salata sa prelivom sa malo masnoća
Večera
Pileća prsa, testenina od integralnih žitarica i pečene
tikvice
Dezert
Sveže voće
Preporuke za vežbanje
Rob preporučuje hodanje i trening tegovima za
povećanje snage mišića i metabolizma. Vežbe gde se primenjuje
neka vrsta otpora su takođe od koristi.
Zašto izabrati ovu dijetu:
- Dobar za ljude koji ne žele odustati od ugljenih
hidrata, ali žele iskoristiti i prednosti dijeta sa malo
ugljikohidrata.
- Može pomoći u smanjenju potrebe za hranom
i zavisnosti o ugljenim hidratima. Može pomoći regulisanju
hipoglikemije.
- Jednom nedeljno 'slobodni obrok' može pomoći
u smanjenju stresa - osećaja da ste na strogoj dijeti.
- Može se prilagoditi vegetarijancima.
- Stavlja akcenat na kvalitetnim namirnicama.
Loše strane dijete:
- Dosta ograničavajući plan posebno na dan
sa malom količinom ugljenih hidrata.
- Može zahtevati više troškova i vremena za
pripremu jer hrana nije obrađena.
- Pojedinci na ovoj dijeti mogu imati poteškoća
u održavanju kontrole nakon 'slobodnog obroka'
Zaključak
Ova dijeta traži određeni stepen discipline
od osobe koja je primenjuje, ali se upornošću i istrajnošću
mogu rešiti problemi smanjene energije i metabolizma.
Posebno se preporučuje osoboma koje imaju
dobre rezultate pri primeni dijeta sa malom količinom ugljenih
hidrata ali im je teško da je sprovode. Mogućnost da se može
jesti dosta ugljenih hidrata svaki drugi dan daje psihološku
i fiziološku prednost i povećati verovatnoću uspeha same dijete.
Postoje i evidentirani podaci da se na
ovoj dijeti gubi oko 5-6 kilograma mesečno a takođe da, pored
regulisanja nivoa šećera u krvi, reguliše i krvni pritisak
i to u značajnoj meri (osobama sa prosečnim krvnim pritiskom
150/100 trebalo je oko 3 meseca da dostignu normalni pritisak
od 120/70).
|